Zbog oštećenja mozga mogu nastati različiti oblici disfunkcija. Takva disfunkcija varira od potpunog gubitka svijesti (kao što se događa u komi), preko dezorijentiranosti i nemogućnosti obraćanja pozornosti (kao što se događa u delirijumu), do oštećenja neke od funkcija koje pridonose svjesnom iskustvu.
Tip i težina moždane disfunkcije ovise o:
Moždana disfunkcija može biti:
Uzroci
Uzroci moždane disfunkcije
Lokalizirana disfunkcija mozga uzrokovana je poremećajima koji se javljaju u određenom području mozga, a koji uključuju sljedeće:
Difuzna disfunkcija mozga uzrokovana je poremećajima koji zahvaćaju velika područja mozga, a koji uključuju sljedeće:
Poremećaji koji uzrokuju metaboličke poremećaje, kao što je niska razina šećera u krvi (hipoglikemija) ili niska razina kisika u krvi (hipoksija—obično uslijed bolesti pluća ili srca ili često zbog respiratornog ili srčanog aresta)
Infekcije, kao što su meningitis i encefalitis
Izrazito povišen krvni tlak ili izrazito snižen krvni tlak
Poremećaji koji zahvaćaju krvne žile, kao što je vaskulitis (upala krvnih žila)
Rak koji se proširio kroz nekoliko dijelova mozga ili u tkiva koja obavijaju mozak i kralježničnu moždinu (meninge)
Poremećaji koji uzrokuju progresivnu moždanu degeneraciju, kao što su Alzheimerova bolest i druge demencije
Difuzna disfunkcija mozga također može biti posljedica poremećaja koji se javljaju samo u određenom području mozga, u slučaju da uzrokuju oteklinu ili pritisak na veće područje mozga. Navedeno se može javiti kod sljedećih stanja:
COVID-19 je uglavnom respiratorna bolest, ali također može zahvatiti mnoge organe u tijelu, uključujući mozak. Virus koji uzrokuje COVID-19 može uzrokovati proširenu disfunkciju mozga, što rezultira problemima živčanog sustava (neurološkim) i problemima s mentalnim zdravljem. Neki od tih problema mogu potrajati nakon oporavka od akutne bolesti.
Određeni lijekovi, kao što su opioidi (narkotici), neki sedativi (kao što su benzodiazepini i barbiturati) i antidepresivi uzrokuju difuznu disfunkciju mozga ako su ljudi osjetljivi na njihove učinke (kao što je slučaj kod starijih ljudi) ili ako je razina lijeka u krvi previsoka.
Oštećenja određenih područja mozgaRazličita područja mozga kontroliraju specifične funkcije. Koja funkcija mozga će biti oštećena dakle ovisi o tome gdje se u mozgu nalazi oštećenje.  |
Simptomi
Simptomi moždane disfunkcije
Vrsta i težina disfunkcije mozga ovise o mjestu oštećenja mozga, te o tome utječe li oštećenje na cijeli mozak (difuzno) ili samo na njegov dio (lokalizirano). Kada je moždana kora (vanjski sloj velikog mozga) oštećena, stupanj disfunkcije je često proporcionalan opsegu oštećenja: Što je oštećenje veće, to će biti teža disfunkcija. Međutim, oštećenje nekih dijelova mozga može uzrokovati ozbiljnu disfunkciju čak i kada je oštećeno područje malo. Kada je oštećeno moždano deblo (koje regulira kritične tjelesne funkcije i razine svijesti), relativno malo oštećenje može uzrokovati komu, pa čak i smrt.
Poremećaji koji ubrzano napreduju vjerojatno će uzrokovati primjetnije simptome disfunkcije nego oni koji napreduju polako. Na primjer, težak moždani udar će vjerojatnije uzrokovati primjetne simptome od sporo rastućeg tumora. Mozak kompenzira postupne promjene lakše nego one brze.
Također, difuzno oštećenje mozga koje nastane naglo najčešće utječe na svijest, pa ljudi postaju pospani ili ih se teško razbuđuje (sopor) ili ih je nemoguće razbuditi (koma). Međutim, difuzno oštećenje mozga može napredovati sporije i rjeđe utjecati na svijest. Ljudi obično ostaju budni i pri svijesti. Lokalizirano oštećenje utječe na specifične funkcije.
Prognoza
Prognoza moždane disfunkcije
Za kompenzaciju i oporavak mozga nakon oštećenja bitne su dvije karakteristike:
Redundancija: Više područja može obavljati istu funkciju. Područja čije funkcije se donekle preklapaju ponekad mogu kompenzirati izgubljene funkcije.
Plastičnost: Živčane stanice u određenim područjima mogu se promijeniti tako da mogu obavljati nove funkcije.
Kao posljedica toga, neoštećena područja mozga ponekad preuzimaju funkcije oštećenih područja, što pridonosi oporavku. Međutim, kako ljudi stare, mozak postaje manje sposoban za prebacivanje funkcija s jednog područja na drugo. Neke funkcije, poput vida, ne mogu se obavljati u drugim dijelovima mozga. Izravno oštećenje područja koja kontroliraju takve funkcije može imati trajne posljedice.