Zbog oštećenja mozga mogu nastati različiti oblici disfunkcija. Takva disfunkcija varira od potpunog gubitka svijesti (kao što se događa u komi), preko dezorijentiranosti i nemogućnosti obraćanja pozornosti (kao što se događa u delirijumu), do oštećenja jedne ili nekoliko funkcija od mnogo njih koje pridonose svjesnom iskustvu.
Tip i težina moždane disfunkcije ovise o:
Moždana disfunkcija može biti:
Uzroci
Lokalizirana disfunkcija mozga uzrokovana je poremećajima koji se javljaju u određenom području mozga, a koji uključuju sljedeće:
Difuzna disfunkcija mozga uzrokovana je poremećajima koji zahvaćaju velika područja mozga, a koji uključuju sljedeće:
-
Metabolički poremećaji kao što su snižena razina šećera u krvi (hipoglikemija) ili snižena razina kisika u krvi (hipoksija—obično uslijed bolesti pluća ili srca)
-
Infekcije, kao što su meningitis i encefalitis
-
Izrazito povišen krvni tlak ili izrazito snižen krvni tlak
-
Rak koji se proširio kroz nekoliko dijelova mozga ili u tkiva koja obavijaju mozak i kralježničnu moždinu (meninge)
Difuzna disfunkcija mozga također može biti posljedica poremećaja koji se javljaju u određenom području mozga ako uzrokuju oticanje ili pritisak na veliko područje mozga. Ti poremećaji uključuju sljedeće:
Određeni lijekovi, kao što su opioidi (narkotici), neki sedativi (kao što su benzodiazepini i barbiturati) i antidepresivi uzrokuju difuznu disfunkciju mozga ako su ljudi osjetljivi na njihove učinke (kao što je slučaj kod starijih ljudi) ili ako je razina lijeka u krvi previsoka.
Oštećenja određenih područja mozga
|
Različita područja mozga kontroliraju specifične funkcije. Koja funkcija mozga će biti oštećena dakle ovisi o tome gdje se u mozgu nalazi oštećenje.
|
Simptomi
Difuzno oštećenje mozga najčešće utječe na svijest, pa ljudi postaju pospani ili ih se teško razbuđuje (sopor) ili ih je nemoguće razbuditi (koma). Lokalizirano oštećenje utječe na specifične funkcije.
Vrsta i težina disfunkcije mozga ovise o mjestu oštećenja mozga, te o tome utječe li oštećenje na cijeli mozak (difuzno) ili samo na njegov dio (lokalizirano). Kada je moždana kora (vanjski sloj velikog mozga) oštećena, stupanj disfunkcije je često proporcionalan opsegu oštećenja: Što je oštećenje veće, to će biti teža disfunkcija. Međutim, oštećenje nekih dijelova mozga može uzrokovati ozbiljnu disfunkciju čak i kada je oštećeno područje malo. Kada je oštećeno moždano deblo (koje regulira kritične tjelesne funkcije i razine svijesti), relativno malo oštećenje može uzrokovati komu, pa čak i smrt.
Poremećaji koji ubrzano napreduju vjerojatno će uzrokovati primjetnije simptome disfunkcije nego oni koji napreduju polako. Na primjer, krvarenje koje nastane brzo (hemoragija) će vjerojatnije uzrokovati primjetne simptome od sporo rastućeg tumora. Mozak kompenzira postupne promjene lakše nego one brze. Stoga, kada se difuzno oštećenje razvija polako, ono ne mora nužno utjecati na svijest.
Prognoza
Za kompenzaciju i oporavak mozga nakon oštećenja bitne su dvije karakteristike:
-
Redundancija: Više područja može obavljati istu funkciju. Područja čije funkcije se donekle preklapaju ponekad mogu kompenzirati izgubljene funkcije.
-
Plastičnost: Živčane stanice u određenim područjima mogu se promijeniti tako da mogu obavljati nove funkcije.
Kao posljedica toga, neoštećena područja mozga ponekad preuzimaju funkcije oštećenih područja, što pridonosi oporavku. Međutim, kako ljudi stare, mozak postaje manje sposoban za prebacivanje funkcija s jednog područja na drugo. Neke funkcije, poput vida, ne mogu se obavljati u drugim dijelovima mozga. Izravna šteta na područjima koja kontroliraju takve funkcije može imati trajne posljedice.