Elektrokardiografija je brz, jednostavan i bezbolan postupak kojim se pojačavaju i bilježe električni impulsi srca. Taj zapis, koji se naziva elektrokardiogramom (EKG), pruža informacije o:
EKG ponekad može pokazati da je srce povećano, obično zbog povišenoga krvnog tlaka, ili da srčani mišić ne dobiva dovoljno kisika zbog suženja jedne od krvnih žila koje opskrbljuju srce, odnosno koronarnih arterija.
EKG: očitanje valova
Elektrokardiogram (EKG), prikazan na desnoj strani, predstavlja širenje električne aktivnosti kroz srce tijekom srčanog ciklusa. Prvi val EKG-a, označen slovom P, predstavlja početak otkucaja u gornjim srčanim šupljinama, odnosno pretklijetkama. QRS-kompleks predstavlja širenje električne aktivnosti kroz donje srčane šupljine, odnosno klijetke. T-val predstavlja fazu oporavka, tijekom koje se električna aktivnost ponovno širi kroz klijetke. Srce prikazano na lijevoj strani kuca brže nego što to pokazuje EKG. Deoksigenirana, plavo označena krv pumpa se iz srca u pluća, gdje prima kisik. Krv bogata kisikom, označena crveno, vraća se iz pluća u srce i zatim pumpa u ostatak tijela.
EKG: normalan srčani ritam
Normalan elektrokardiogram (EKG) prikazuje pravilan slijed valova i kompleksa, urednu frekvenciju srca i pravilan ritam.
Prema D. Dubinu, Rapid Interpretation of EKG's, 1996., Cover Publishing Company, str. 95; uz dopuštenje.
Elektrokardiogram
Za snimanje elektrokardiograma (EKG) ispitivač postavlja elektrode, male okrugle senzore koji se lijepe na kožu, na ruke, noge i prsni koš. Elektrode mjere veličinu i smjer električnih struja u srcu tijekom svakog otkucaja. Žicama su povezane s uređajem koji stvara zapis za svaku elektrodu. Svaki zapis prikazuje električnu aktivnost srca iz drugog kuta. Svi ti zapisi zajedno čine EKG. Snimanje traje približno tri minute, bezbolno je i ne nosi rizik.
EKG se obično snima kada se sumnja na srčanu bolest. Ponekad se provodi i kao dio rutinskoga fizikalnog pregleda sredovječnih i starijih osoba, čak i kada nemaju simptome srčane bolesti. Može poslužiti kao početni nalaz za usporedbu s budućim EKG-om ako se poslije razvije srčani poremećaj.
Poremećaji srčanog ritma i nedostatan dotok krvi u srčani mišić mogu se pojavljivati kratkotrajno ili nepredvidivo. Radi njihova otkrivanja liječnici mogu primijeniti Holter EKG, kojim se električna aktivnost srca neprekidno bilježi tijekom 24 sata dok osoba obavlja uobičajene dnevne aktivnosti.
Provodni sustav srca
Kako se snima EKG
Za snimanje EKG-a ispitivač postavlja elektrode, male okrugle senzore koji se lijepe na kožu, na ruke, noge i prsni koš. Elektrode ne sadržavaju igle i njihovo postavljanje nije bolno. Ako je dlakavost izražena, područja na koja se elektrode postavljaju mogu se prethodno obrijati. Elektrode mjere veličinu i smjer električnih struja u srcu tijekom svakog otkucaja. Žicama su povezane s uređajem koji stvara zapis za svaku elektrodu. Svaki zapis prikazuje električnu aktivnost srca iz drugog kuta. Svi ti zapisi zajedno čine EKG. Snimanje traje približno tri minute i ne nosi rizik.
EKG: očitanje valova
|
Elektrokardiogram (EKG) prikazuje širenje električne aktivnosti kroz srce tijekom srčanog ciklusa. Podijeljen je na dijelove označene slovima.
Svaki otkucaj srca započinje impulsom iz prirodnog predvodnika srčanog ritma, sinusnog ili sinoatrijskog čvora. Taj impuls aktivira gornje srčane šupljine, odnosno pretklijetke. P-val predstavlja aktivaciju pretklijetki.
Električna aktivnost zatim se širi u donje srčane šupljine, odnosno klijetke. QRS-kompleks predstavlja aktivaciju klijetki.
Nakon toga električna aktivnost prolazi kroz fazu oporavka klijetki. Ta se aktivnost prikazuje T-valom.
Na EKG-u se mogu uočiti brojne abnormalnosti, uključujući preboljeli srčani udar (infarkt miokarda), poremećaj srčanog ritma (aritmiju), nedostatnu opskrbu srca krvlju i kisikom (ishemiju) te prekomjerno zadebljanje mišićnih stijenki srca (hipertrofiju).
Određene promjene na EKG-u mogu upućivati i na izbočenja, odnosno aneurizme, koje se razvijaju na oslabljenim dijelovima srčanih stijenki. Aneurizme mogu biti posljedica srčanog udara. Ako je ritam abnormalan, odnosno prebrz, prespor ili nepravilan, EKG može pomoći utvrditi u kojem dijelu srca poremećaj ritma započinje. Ti podatci pomažu liječnicima utvrditi uzrok i odabrati najprikladnije liječenje.
 |