Urednici sekcije: prof. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić, dr. med. i prof. dr. sc.Marko Boban dr. med.
Prijevod: Petra Radić dr. med.
Elektrokardiografija je brz, jednostavan, bezbolan postupak u kojem se električni impulsi srca pojačavaju i bilježe. Ovaj zapis, elektrokardiogram (poznat i kao EKG), pruža informacije:
-
Dio srca koji aktivira svaki otkucaj srca (pejsmejker, nazvan sinoatrijski ili sinusni čvor)
-
Putovi živčanih kondukcija srca
-
Frekvencija i ritam srca
Ponekad EKG može pokazati da je srce povećano (obično zbog povišenog krvnog tlaka) ili da srce ne prima dovoljno kisika zbog suženja u jednoj od krvnih žila koje opskrbljuju srce (koronarne arterije).
Obično se učini EKG ako se sumnja na bolesti srca. Ponekad se radi i kao dio rutinskog fizikalnog pregleda za sredovječne i starije osobe, čak i ako nemaju znakove srčanog poremećaja. Može se koristiti kao osnova za usporedbu s kasnijim EKG-om ako se razvije bolest srca.
Abnormalni srčani ritmovi i neadekvatan dotok krvi u srčani mišić mogu se pojaviti samo kratko ili nepredvidivo. Kako bi otkrili takve probleme, liječnici mogu koristiti kontinuiranu ambulantnu elektrokardiografiju, kojom se EKG bilježi kontinuirano 24 sata dok se osoba bavi normalnim dnevnim aktivnostima.
Kako se izvodi EKG
Za dobivanje EKG-a, ispitivač postavlja elektrode (male okrugle senzore koji se lijepe na kožu) na ruke, noge i prsni koš osobe. Ove elektrode ne sadrže igle i bezbolne su. Ako je prisutna gusta dlaka, područja na koja se stavljaju elektrode mogu se najprije obrijati. Ove elektrode mjere veličinu i smjer električnih struja u srcu tijekom svakog otkucaja srca. Elektrode su spojene žicama na stroj, koji proizvodi zapis (trag) za svaku elektrodu. Svako praćenje pokazuje električnu aktivnost srca iz različitih kutova. Tragovi tvore EKG. EKG traje oko 3 minute i nema rizika.
EKG: Čitanje valovaElektrokardiogram (EKG) predstavlja električnu struju koja se kreće kroz srce tijekom otkucaja srca. Kretanje struje je podijeljen na dijelove, a svaki dio dobiva abecednu oznaku u EKG-u. Svaki otkucaj srca započinje impulsom iz srčanog pejsmejkera (sinusni ili sinoatrijalni čvor). Ovaj impuls aktivira gornje komore srca (atrije). P val predstavlja aktivaciju atrija. Zatim, električna struja teče dolje u donje komore srca (ventrikule). QRS kompleks predstavlja aktivaciju ventrikula. Električna struja se zatim širi natrag preko ventrikula u suprotnom smjeru. Ta se aktivnost naziva valom oporavka, koji predstavlja T-val. Mnoge vrste abnormalnosti često se mogu vidjeti na EKG-u. Neke od tih abdnormalnosti uključuju prethodni srčani udar (infarkt miokarda), abnormalni srčani ritam (aritmija), neadekvatnu opskrbu srca krvlju i kisikom (ishemija) i prekomjerno zadebljanje (hipertrofija) mišićnih zidova srca. Određene abnormalnosti koje se vide na EKG-u također mogu ukazivati na izbočine (aneurizme) koje se razvijaju u slabim područjima srčanih zidova. Aneurizme mogu biti posljedica srčanog udara. Ako je ritam nenormalan (prebrz, prespor ili nepravilan), EKG također može ukazati na to gdje u srcu počinje abnormalni ritam. Takve informacije pomažu liječnicima da odrede uzrok i najprikladniji tretman.  |