Atopijski dermatitis (Ekcem)

Autor: Mercedes E. Gonzalez, MD
Urednica sekcije: akademkinja prof. dr. sc. Mirna Šitum, dr. med.
Prijevod: Iva Bešlić, dr. med.

Atopijski dermatitis (obično se naziva ekcem) je kronična upala gornjih slojeva kože praćena svrbežom koja se često razvija kod osoba koje imaju peludnu hunjavicu ili astmu i kod osoba čiji članovi obitelji boluju od tih navedenih stanja.

  • Atopijski dermatitis je vrlo čest, osobito u razvijenim zemljama i među ljudima koji imaju sklonost razvoju alergije.

  • Dojenčad ima sklonost razvoja crvenog, secernirajućeg, krustoznog osipa na licu, u vlasištu, šakama, rukama, stopalima i nogama.

  • Starija djeca i odrasli imaju sklonost razvoja jedne ili nekoliko promjena na koži, najčešće na šakama, nadlakticama, u lakatnoj jami ili u području iza koljena.

  • Liječnici postavljaju dijagnozu na temelju izgleda osipa te osobne i obiteljske anamneze.

  • Liječenje uključuje održavanje kože vlažnom, izbjegavanje provocirajućih čimbenika, primjenu kortikosteroida na kožu, a ponekad i fototerapiju ili imunomodulirajuće lijekove.

(Također vidi Pregled dermatitisa.)

Atopijski dermatitis je jedna od najčešćih bolesti kože, osobito u urbanim područjima ili razvijenim zemljama. Svake godine do 10% odraslih i 20% djece dobije dijagnozu atopijskog dermatitisa. Većina bolesnika razvija poremećaj prije dobi od 5 godina, a mnogi od njih ga razvijaju prije dobi od 1 godine. Atopijski dermatitis koji se razvija tijekom djetinjstva često nestaje ili se uvelike smanjuje u odrasloj dobi. Može započeti tijekom djetinjstva ili kasnije u životu.

Atopijski dermatitis uzrokovan je genetskim oštećenjem kožne barijere što stvara predispoziciju kože za upalu. Često se javlja u obiteljima, pa mnogi ljudi ili članovi njihovih obitelji koji imaju atopijski dermatitis također imaju astmu, peludnu groznicu ili oboje. Atopijski dermatitis nije alergija na određenu tvar, ali postojanje atopijskog dermatitisa povećava vjerojatnost razvoja astme i peludne hunjavice (što liječnici nazivaju atopijskom trijadom). Atopijski dermatitis nije zarazan.

Simptomi

Simptomi atopijskog dermatitisa

Atopijski dermatitis obično počinje u dojenčadi (već od dobi od tri mjeseca).

U ranoj (akutnoj) fazi nalaze se crvena, secernirajuća područja prekrivena krastama, a ponekad su vidljivi i mjehuri. Svrbež je obično intenzivan.

U kroničnoj (kasnijoj) fazi, češanje i trljanje dovodi do nastanka područja koja izgledaju suho i lihenificirano.

Primjeri atopijskog dermatitisaAtopijski dermatitis (akutni)

Atopijski dermatitis se obično razvija u dojenačkoj dobi. U ranoj (akutnoj) fazi, osip se pojavljuje na licu, a zatim se širi na vrat, vlasište, ruke i noge.

Sliku ustupio Thomas Habif, MD.

Atopijski dermatitis (kronični)

U kroničnoj (kasnijoj) fazi atopijskog dermatitisa osip se često javlja samo na jednom ili nekoliko mjesta, kao što je to na pregibu lakta, što se vidi ovdje.

Sliku ustupio Thomas Habif, MD.

Atopijski dermatitis (stražnji dio koljena)

Ova fotografija prikazuje crvena žarišta pokrivena krastama na stražnjem dijelu koljena i nogu.

© Springer Science + Business Media

U dojenčadi se osip s lica širi na vrat, vjeđe, vlasište, šake, ruke, stopala i noge. Mogu biti zahvaćena velika područja tijela.

U starije djece i odraslih osip se često javlja (i ponavlja) samo na jednom ili nekoliko mjesta, osobito na prednjem dijelu vrata, pregibima laktova i na području iza koljena.

Iako se boja, intenzitet i područje na kojem se pojavio osip razlikuju, osip je uvijek praćen intenzivnim osjećajem svrbeža. Kod starije djece i odraslih intenzivan svrbež je glavni simptom. Svrbež često dovodi do nekontroliranog češanja, što pokreće ciklus svrbež-češanje-svrbež koji samo pogoršava problem. Kontinuirano grebanje uzrokuje zadebljanje kože (lihenifikaciju).

Lihenifikacija

Lihenifikacija je zadebljana koža koja ima naglašen crtež kože ili duboke brazde i bore. Lihenifikacija na ovoj fotografiji rezultat je ponavljanog češanja i trljanja koji su se dogodili tijekom epizode atopijskog dermatitisa.

Fotografiju ustupio Thomas Habif, MD.

Svrbež se pogoršava sa suhim zrakom, iritacijom i emocionalnim stresom.

Uobičajeni okidači simptoma uključuju:

  • Prekomjerno kupanje i pranje

  • Agresivni sapuni

  • Prisutnost bakterije Staphylococcus aureus na koži

  • Znojenje

  • Grube tkanine i vuna

Atopijski dermatitis

Češanje i trljanje također mogu ozlijediti kožu, ostavljajući otvorenu ranu za ulazak bakterija i nastanak infekcije kože, tkiva koje se nalazi ispod kože i obližnjih limfnih čvorova. Također se može razviti široko rasprostranjena upala i ljuskanje kože (eksfolijativni dermatitis).

U osoba s atopijskim dermatitisom infekcija herpes simplex virusom, koja se u ostalih manifestira zahvaćanjem malih područja kože sa sitnim, blago bolnim mjehurima, može uzrokovati tešku bolest s proširenim dermatitisom, pojavom mjehura i visokom temperaturom (herpetični ekcem).

Herpetični ekcem

U osoba s atopijskim dermatitisom, infekcija herpes simplex virusom može uzrokovati tešku bolest s proširenim dermatitisom, pojavom mjehura i visokom temperaturom (herpetični ekcem).

© Springer Science + Business Media

Osobe s atopijskim dermatitisom su također sklonije razvoju ostalih virusnih inekcija kože (poput običnih bradavica i molluscum contagiosum) i gljivičnih infekcija kože.

Osobe koje imaju atopijski dermatitis također imaju povećani rizik za nastanak kontaktnih alergijskih reakcija. Ove kontaktne reakcije se pokreću kada koža dođe u kontakt s alergenom, što je tvar koja senzibilizira kožu. Primjerice, kontaktne alergije na nikal, najčešći kontaktni alergen, dvostruko su češće u osoba koje imaju atopijski dermatitis nego u onih koji ga nemaju.

Dijagnoza

Dijagnoza atopijskog dermatitisa
  • Pojava osipa i obiteljska anamneza

Liječnik postavlja dijagnozu atopijskog dermatitisa na temelju tipičnog izgleda osipa i podataka o tome imaju li drugi članovi obitelji alergije, peludnu hunjavicu ili astmu.

Prognoza

Prognoza atopijskog dermatitisa

Pojava atopijskog dermatitisa postaje sve rjeđa nakon što dijete navrši 5 godina. Međutim, recidivi su uobičajeni tijekom adolescencije i u odrasloj dobi. Osobe koje su u ranoj dobi razvile atopijski dermatitis, oni koji imaju težak oblik bolesti, pozitivnu obiteljsku anamnezu, rinitis ili astmu imaju veću vjerojatnost da će imati dugotrajniji atopijski dermatitis. Međutim, čak i u tih osoba atopijski dermatitis često se povlači ili značajno smanjuje do odrasle dobi. S obzirom na to da su simptomi atopijskog dermatitisa vidljivi i ponekad onesposobljavajući, djeca mogu razviti dugotrajne emocionalne probleme jer se suočavaju s izazovom življenja s bolešću tijekom svojih razvojnih godina.

Prevencija

Prevencija atopijskog dermatitisa

Izbjegavanje pretjeranog pranja ili kupanja, smanjenje upotrebe sapuna, korištenje mlake vode prilikom pranja ili kupanja te vrlo često nanošenje hidratantnih krema može spriječiti ili barem smanjiti pogoršanja bolesti.

Prepoznavanje i izbjegavanje okidača koji pogoršavaju stanje može pomoći. Okidači uključuju znoj, stres, sapune i deterdžente.

Liječenje

Liječenje atopijskog dermatitisa

Ne postoji lijek, ali svrbež se može ublažiti lokalnom terapijom ili lijekovima koji se uzimaju na usta. Tretmani za smanjenje svrbeža obično se mogu primjenjivati kod kuće, ali bolesnici koji imaju eksfolijativni dermatitis, celulitis ili herpetički ekcem moraju biti hospitalizirani.

Liječnici educiraju bolesnike o pravilnoj njezi kože i važnosti prekidanja ciklusa svrbeža i češanja.

Opća njega i ublažavanje svrbeža

Određene mjere za njegu kože su korisne:

  • Korištenje nadomjestaka za sapun umjesto uobičajenog sapuna

  • Nanošenje emolijensa odmah nakon kupanja, dok je koža još uvijek vlažna

  • Smanjenje učestalosti kupanja (tuširanje/kupanje treba ograničiti na jednom dnevno, a umjesto namakanja u kupci može se provoditi kupanje spužvom kako bi se smanjio broj dana s namakanjem)

  • Ograničavanje temperature vode za kupanje na mlaku

  • Nakon kupanja kožu treba nježno tapkati suhim ručnikom umjesto trljanja

  • Osobama koje imaju određene infekcije kože preporučuje se kupanje s razrijeđenim izbjeljivačem

Antihistaminici, poput hidroksizina i difenhidramina mogu pomoći u ublažavanju svrbeža. Ove lijekove poželjno je uzimati prije spavanja kako bi se izbjegla pospanost tijekom dana.

Bolesnici bi također trebali smanjiti razinu svog emocionalnog stresa.

Kortikosteroidi

Lokalni kortikosteroidi su osnova liječenja. Specifično liječenje uključuje primjenu kortikosteroidne masti ili kreme. Kako bi se ograničila primjena kortikosteroida u osoba koje se liječe dulje vrijeme (jer dugotrajna upotreba kortikosteroida može dovesti do stanjenja kože), liječnici ponekad zamjenjuju kortikosteroide vazelinom ili nekortikosteroidnim opcijama za liječenje ekcema, tijekom tjedan dana ili dulje.

Ostale metode liječenja

Imunomodulatorni lijekovi, kao što su takrolimus ili pimekrolimus, također su korisni i mogu smanjiti potrebu za dugotrajnom primjenom kortikosteroida. Ovi lijekovi se obično daju kao masti ili kreme.

Krisaborol mast se može koristiti za smanjenje svrbeža, otoka i crvenila.

Fototerapija (izlaganje ultraljubičastom svjetlu) može pomoći, osobito terapija uskospektralnim ultraljubičastim B svjetlom. Ako fototerapija u ordinaciji nije dostupna ili je nepraktična, kućna fototerapija dobra je alternativa. Neki kućni uređaji za fototerapiju imaju značajke koje omogućuju stručnjacima kontrolu broja tretmana i nadzor nad upotrebom uređaja. Prirodno izlaganje suncu alternativa je kada fototerapija nije dostupna.

Imunosupresivi, kao što su ciklosporin, mikofenolat, metotreksat i azatioprin, uzimaju se na usta. Daju se osobama koje imaju prošireni, teško izlječivi ili onesposobljavajući atopijski dermatitis koji se ne poboljšava lokalnom terapijom i fototerapijom.

Dupilumab je biološki lijek koji se injicira. Daje se osobama čiji atopijski dermatitis nije adekvatno kontroliran drugim tretmanima.

Antibiotici se mogu davati osobama koje imaju infekcije kože uzrokovane Staphylococcus aureus ili drugim bakterijama. Ako kortikosteroidi koji se primjenjuju izravno na zahvaćeno područje ne djeluju, mogu se uzimati tablete peroralno.

Osobe koje imaju bakteriju Staphylococcus aureus u nosu mogu dobiti antibiotik mupirocin za primjenu u nosnicama, čime se sprječava infekcija kože.

Roditelji bi trebali skratiti nokte kod djece kako bi smanjili grebanje i tako smanjili rizik od nastanka infekcije. Ukoliko se infekcija razvije, antibiotici se mogu davati na usta, aplicirati na kožu ili oboje.

Herpetični ekcem liječi se antivirusnim lijekom aciklovirom. Ovi lijekovi se mogu davati na usta ili putem injekcije.