Iznenadna srčana smrt je kad netko iznenada umre od problema sa srcem. Iznenadna srčana smrt kod sportaša je kada netko iznenada umre od problema sa srcem izazvanih vježbanjem.
-
Iznenadna srčana smrt kod sportaša je rijetka (oko 1 na 200.000 sportaša)
-
Može se dogoditi starijim osobama koje znaju da imaju problema sa srcem
-
Može se dogoditi i mladima koji izgledaju zdravi, ali imaju problem sa srcem za koji ne znaju
-
Razgovarajte sa svojim liječnikom prije početka bavljenja novom sportskom aktivnosti ili prije redovitog vježbanja
Ljudi također mogu umrijeti tijekom vježbanja zbog stvari kao što su astma napad, srčani udar, ili ozljeda. To se obično ne smatra iznenadnom srčanom smrću jer srčani problem nije bio glavni uzrok smrti.
Što uzrokuje iznenadnu srčanu smrt kod sportaša?
Stariji ljudi obično imaju koronarnu bolest srca. Arterije koje hrane njihovo srce kisikom su začepljene. Oni mogu i ne moraju znati da imaju problem sa srcem.
Mlađi ljudi obično imaju rijetke srčane grješke s kojima su rođeni. Obično ne znaju da imaju problema sa srcem.
najčešća srčana bolest kod mlađih ljudi je:
Ostali srčani problemi kod mlađih osoba uključuju:
-
Bolesti srca koje čine vaš srčani ritam nenormalnim kada vježbate ili ste pod stresom, kao što je sindrom produljenog QT intervala
-
Neispravan zalistak srca (stenoza aorte)
-
Oslabljeno područje ili izbočina u dijelu vaše aorte (glavna arterija koja prenosi krv iz vašeg srca u ostatak tijela - oslabljeno područje ili izbočina se naziva aneurizma aorte)
-
Prirođene deformacije koronarnih arterija (krvnih žila koje dovode kisik u vaše srce)
-
prošireno srce
U bilo kojoj dobi, vjerojatnije je da ćete tijekom tjelovježbe imati iznenadnu srčanu smrt ako koristite ulične droge koje djeluju stimulativno na srce. Takve droge su kokain i amfetamin.
Koji su simptomi iznenadne srčane smrti?
Većina mladih sportaša je zdrava i ne zna da ima problema sa srcem. Neki sportaši imaju znakove upozorenja kao što su nesvjestica ili kratkoća daha. Sportaši možda ne shvaćaju da su ti simptomi ozbiljan problema i možda nikome ne kažu.
Međutim, prvi znak je obično da se osoba iznenada sruši i izgubi svijest Njihovo srce ne kuca i ne dišu. Ljudi obično umiru ako im se ne pruži kardiopulmonalna reanimacija.
Kako liječnici mogu znati imam li rizik od iznenadne srčane smrti?
Posjetite svog liječnika prije nego počnete s bavljenjem sportom ili vježbanjem. Vaš liječnik će vas pitati za povijest bolesti i napraviti fizikalni pregled kako bi utvrdili probleme koji bi mogli učiniti vježbu opasnom za vas.
Sportaši u srednjim školama trebaju imati još jedan pregled svake druge godine. Odrasli bi trebali imati jedan pregled svake 4 godine. Ako liječnici znaju da imate određene zdravstvene probleme, obično će vas češće provjeravati.
Faktori rizika liječnici će vas pitati o:
-
Imate li simptome kao što su bol u prsima ili nelagoda, brze otkucaje srca ili nepravilne otkucaje srca, nesvjesticu ili osjećaj da ćete izgubiti svijest, umor i otežano disanje, posebno kada se ti simptomi dogode tijekom napornog vježbanja
-
Imate članove obitelji koji su se onesvijestili ili umrli za vrijeme vježbanja, ili koji su iznenada umrli prije 50-te godine
-
Upotreba droga
Ovisno o vašoj dobi, zdravstvenoj povijesti, simptomima i specifičnom sportu, liječnici mogu obavljati testove kao što su:
-
Elektrokardiogram (EKG - brz, bezbolan, bezopasan test koji mjeri električnu aktivnost vašeg srca i bilježi ih na komad papira)
-
Ultrazvuk (test koji koristi ultrazvučne valove za stvaranje slike vašeg srca i prikaz njegovog rada)
-
Stres test ergometrija (test za provjeru funkcioniranja vašeg srca u opterećenju, prilikom bržeg rada srca kao što je to u tjelovježbi)
U nekim zemljama izvan Sjedinjenih Država liječnici preporučuju da svima učine EKG prije početka vježbanja.
Kako liječnici sprječavaju iznenadnu srčanu smrt?
Automatizirani vanjski defibrilator: naglo-pokretanje srca
|
Automatizirani vanjski defibrilator (AED) je uređaj koji može detektirati i ispraviti vrstu abnormalnog srčanog ritma koji se naziva ventrikularna fibrilacija. Ventrikularna fibrilacija uzrokuje zastoj srca.
Ako dođe do zastoja srca, AED, ako je dostupan, treba odmah koristiti.
|
Osobi koja prestane disati i izgubi svijest treba hitno pružiti pomoć:
-
CPR (kardiopulmonalna renimacija) (način spašavanja života masažom srca i umjetnim disanjem)
-
Korištenje vanjskog defibrilatora (uređaj koji isporučuje električni udar u prsni koš kako bi povratio pravilan srčani ritam)
Ako osoba preživi, liječnici liječe stanje koje je uzrokovalo problem. Mogu propisati lijekove ili postaviti implantabilni kardioverter-defibrilator. Implantabilni kardioverter-debrilator je uređaj koji liječnici stavljaju u srce kako bi pratili njegov ritam i ponovno pokrenuli ritam srca ako ono prestane raditi.