Stenoza aortne valvule

Autor: Jeanne Marie Baffa, MD
Urednik sekcije: prof. prim. dr. sc. Joško Markić, dr. med.
Prijevod: Mario Mašić, dr. med.

Stenoza aortne valvule je suženje zaliska koji se otvara kako bi krv mogla teći iz lijeve klijetke u aortu, a zatim u ostatak tijela.

  • Ova greška uzrokuje sve intenzivniji rad srca kako bi dopremilo krv ostatku tijela.

  • Kada je suženje valvule blago, većina djece nema simptome.

  • Kada je suženje valvule ozbiljnije, djeca mogu postupno razviti simptome kao što su umor, bol u prsima i kratak dah.

  • Djeca s teškom stenozom aortne valvule obično postaju vrlo bolesna u prvim tjednima života.

  • Na dijagnozu se posumnja kada se tijekom liječničkog pregleda zapazi šum na srcu, što se zatim potvrđuje ehokardiografijom (ultrazvuk srca).

  • Za popravak valvule možda će biti potreban operativni zahvat ili kateterizacija srca. Valvulu će možda biti potrebno zamijeniti.

(Vidi Pregled srčanih grešaka. Za ovaj poremećaj u odraslih, vidi Aortna stenoza.)

Da bi se krv probila kroz suženu aortnu valvuku, lijeva klijetka mora pumpati pod vrlo visokim tlakom. Kod novorođenčadi, lijeva klijetka može biti naglo pod stresom nakon rođenja i možda neće dobro istiskivati krv u ostatak tijela.

Najčešći uzrok stenoze aortne valvule je bikuspidna aortna valvula. Aortna valvula je zalistak koji se otvara svakim otkucajem srca kako bi krv mogla teći iz srca u tijelo. Normalna aortna valvula ima tri listića. Kada je valvula bikuspidna, umjesto tri ima samo dva listića.

Simptomi

Dojenčad s teškom stenozom aortne valvule postaju razdražljiva, imaju slab unos hrane, znoje se dok jedu, imaju poteškoće s disanjem, neprirodnu blijedu ili sivu boju kože, hladne ruke i noge, smanjen broj mokrih pelena i ubrzan rad srca.

Starija djeca sa stenozom aortne valvule najčešće nemaju nikakvih simptoma. Kako suženje postaje sve ozbiljnije, međutim, mogu se razviti umor, kratak dah, lupanje srca (osjećaj preskakanja srca), nesvjestica ili bol u prsima tijekom sportskih ili drugih aktivnosti.

U adolescnata, teška stenoza aorte može dovesti do iznenadne smrti, vjerojatno zbog nepravilnog srčanog ritma uzrokovanog slabim protokom krvi kroz srčane arterije.

Dijagnoza

  • ehokardiografija

Liječnik posumnja na stenozu aortne valvule nakon što auskultacijom otkrije određeni šum srca, a ponekad i druge zvukove. Šum srca je zvuk koji nastaje zbog turbulentnog protoka krvi kroz sužene ili propusne srčane zaliske ili kroz abnormalne strukture srca.

Pulzacije u rukama i nogama mogu biti slabije od normalnih. Djeca s teškom stenozom aorte mogu biti kritično bolesna s niskim krvnim tlakom, znakovima slabog protoka krvi u rukama i nogama, poremećajima disanja, povećanom jetrom i nakupljanjem laktata u krvotoku.

Ehokardiografija će pokazati abnormalnu aortnu valvulu i može izmjeriti "nepropusnost" zaliska. Može također biti prisutno propuštanje zaliska (u kojemu dio krvi teče iz aorte natrag u srce). Ehokardiografija će također pokazati je li lijeva klijetka zadebljana ili rastegnuta zbog pojačanog istiskivanja krvi kroz suženu valvulu.

Kateterizacija srca može se koristiti za određivanje ozbiljnosti suženja.

Liječenje

  • Operacija za proširenje ili zamjenu valvule

  • Kateterizacija srca s balonskom valvuloplastikom (pomoću balona na kraju katetera za proširenje ukrućene valvule)

U dojenčadi s teškom stenozom aortnih zalistaka, liječnici će možda morati odmah dati lijek, prostaglandin, koji će ponovno otvoriti ductus arteriosus, krvnu žilu koja povezuje plućnu arteriju i aortu (vidi također Normalna fetalna cirkulacija). Normalno, ductus arteriosus se zatvara ubrzo nakon rođenja. Ponovno otvoreni duktus može privremeno pomoći snabdijevanjem krvi ostatka tijela, u situaciji kada premalo krvi prolazi kroz uski aortni zalistak. Lijek se daje venom (intravenski). Hitna operacija ili valvuloplastika balonom potrebna je ubrzo nakon postavljanja dijagnoze.

Za djecu s teškim suženjem ili simptomima, aortni zalistak se mora proširiti ili zamijeniti. Proširenje valvule može se izvršiti tijekom kateterizacije srca postupkom koji se zove balonska valvuloplastika ili operacijom. Za balonsku valvuloplastiku, tanka cjevčica (kateter) s balonom na svom vrhu prolazi kroz krvnu žilu u preponi u suženi zalistak. Balon se napuše i koristi se za rastezanje suženog otvora valvule.

Operacija je potrebna umjesto postupka kateterizacije kada je zalistak neuobičajeno malen ili je i insuficijentan i sužen. Operacija se također obavlja ako dijete ima dodatne srčane probleme koje treba liječiti kirurški. Poželjno je pričvrstiti valvulu ako je moguće. Ako se zalistak ne može fiksirati, može se zamijeniti s metalnim umjetnim zalistkom, s tkivnim zalistkom ili s dobrim plućnim zalistkom djeteta (to se naziva Rossovim postupkom).

Djeca s metalnim umjetnim zalistkom moraju uzimati antikoagulantni lijek, kao što je varfarin, kako bi se spriječilo stvaranje krvnih ugrušaka.

Neka djeca moraju uzimati antibiotike prije posjete stomatologu i prije određenih operacija (kao što su na crijevima ili mjehuru). Ovi se antibiotici koriste za sprječavanje ozbiljnih infekcija srca koje se zovu endokarditisi.