U ateroembolijskoj bolesti bubrega, brojni mali komadići masnog materijala (ateroemboli) putuju iz arterija skroz do bubrega te pritom začepljuju najmanje grane bubrežnih arterija, uzrokujući zatajenje bubrega.
-
Obično do pojave ateroemolusa dolazi prilikom komplikacija operacija ili različitih zahvata na aterosklerotičnoj aorti.
-
Mogu se razviti simptomi zatajenja bubrega, može doći do pojave plavkaste diskoloracije kože stopala i nogu.
-
Kako bi se potvrdila dijagnoza moguće je uzeti uzorak tkiva bubrega (biopsija).
(Vidi također Pregled poremećaja krvnih žila bubrega.)
Uzroci
Sićušni komadići tvrdog masnog materijala koji se drže za stvrdnute (aterosklerotične) stijenke krvnih žila, obično aorte, odlaze i putuju kroz krvotok, tako postajući embolusima (ateroemboli). Neki ugrušći (emolusi) putuju do najmanjih bubrežnih arterija te uzrokuju blokadu opskrbe tog dijela bubrega. Obično taj proces zahvaća podjednako i istovremeno oba bubrega. Ateroembolusi također mogu uzrokovati i opstrukciju krvotoka u drugim organima.
Kod teške ateroskleroze aorte masni materijal može se spontano otrgnuti. Najčešće takva pojava nastaje kao komplikacija operacije ili angioplastike ili slikovnih postupaka koji uključuju aortu, kao što je arteriografija, kada se komadi masnog materijala koji se drže za zidove aorte nenamjerno otkinu. Ateroembolijska bolest bubrega učestalija je kod starijih osoba.
Simptomi
Ateroembolijska bolest bubrega obično uzrokuje akutnu ili polagano progresivnu nesposobnost bubrega da filtrira otpadne proizvode iz krvi (zatajenje bubrega). Ukoliko je začepljenje arterija rezultat operativne ili slikovne procedure koja uključuje aortu, obično dolazi do naglog zatajenja bubrega. To često dovodi do smanjenja proizvodnje mokraće.
Kako napreduje bubrežno zatajenje, tako dolazi do pojave raznih simptoma akutne bubrežne ozljede, počevši s umorom, mučninom, gubitkom apetita, svrbežom i poremećajem koncentracije. Ovi simptomi odraz su poremećaja mišića. mozga, živaca, srca, probavnog sustava i kože kao posljedica zatajenja bubrega.
Ateroembolusi mogu uzrokovati i pojavu simptoma zatajenja drugih organa. Ukoliko embolusi završe u rukama ili noggama, može doći do pojave simptoma poput plavih prsiju ili mrežastog ljubičastog obojenja kože te čak i do gagrene. Komadići ateroembolusa koji završe u oku mogu uzrokovati iznenadnu sljepoću.
Dijagnoza
-
analiza krvi ili urina
-
ponekad biopsija bubrega
Liječnici će posumnjati na ateroembolijsku bolest bubrega kod osoba kod kojih analiza krvi pokazuje smanjenje bubrežne funkcije nakon procedura na aorti. Također se rade rutinski testovi urina. Najbolja metoda potvrde dijagnoze je biopsija bubrega, ali obično nije neophodna za postavljanje dijagnoze. Mikroskopom se pregleda uzorak tkiva koji pokazuje karakteristične nakupine masnog materijala u najmanjim arterijama. Ispitivanje uzoraka kože ili mišića također može pomoći u postavljanju dijagnoze. Ponekad je potrebno učiniti ultrazvučni pregled aorte kako bi se odredio izvor embolije.
Liječenje
-
liječenje izvora embolije
-
liječenje visokog krvnog tlaka
-
dijaliza u nekim slučajevima
U prošlosti su ljudi s ateroembolijskom bolesti bubrega umirali unutar nekoliko tjedana ili mjeseci. Recentno su se poboljšale metode liječenja. Većina ljudi živi najmanje godinu dana. Oko polovice osoba preživi 4 godine ili više.
Ponekad se izvor embolija može tretirati tako da ne dođe do nastanka novih emolususa, ali ne postoji izravni tretman uklanjanja postojećeg ateroemolusa bubrega. Liječenje je suportivno. Na primjer, potrebno je liječiti visoki krvni tlak. Ponekad je potrebno učiniti dijalizu tijekom zatajenja bubrega, ali ponekad bubrezi naposljetku se oporave.
Više informacija
-
American Association of Kidney Patients
-
American Kidney Fund
-
National Kidney Foundation
-
National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases