Najčešći uzroci smrti muškaraca i žena su bolesti srca i rak, s tim da je rak pluća vodeći uzrok smrtnosti među malignim tumorima, unatoč često pogrešnom mišljenju da je rak dojke najčešći uzrok smrti u žena. Ove su zablude odgovorne što se kod žena i dalje ne pridaje primjerena pozornost rizičnim faktorima na koje se može utjecati, kao što su dislipidemije, hipertenzija i pušenje. Štoviše, budući da žene u SAD-u žive prosječno 5.1 godina dulje od muškaraca, većinu bolesti koje se mogu pripisati starosti imaju žene (npr. hipertenzija, Alzheimerova bolest).

UTJECAJ SPOLA NA ZDRAVLJE I BOLEST

ALZHEIMEROVA BOLEST (VIDI I PoGL. 182)

Alzheimerova bolest (AB) pogađa približno dvostruko više žena nego muškaraca, zbog toga što veći broj žena doživi dublju starost i zbog razlika u veličini, građi i organizaciji funkcija ženskog i muškog mozga. Utjecaj postmenopauzalne hormonske terapije na spoznajnu (kognitivnu) funkciju i razvoj AB nije dokazan, iako neke studiju ukazuju na povećan rizik.

KORONARNA BOLEST (VIDI I POGL. 119-121)

Koronarna bolest (KB) se različito očituje u žena, koje su obično 10–15 godina starije nego muškarci s KB-om pa vjerojatno istodobno imaju i druge bolesti, npr. hipertenziju, kongestivno zatajenje srca i dijabetes. Žene češće imaju atipične simptome, kao što su mučnina, povraćanje, probavne smetnje (dispepsija) i bol u gornjem dijelu leđa pa je manje vjerojatno da će prepoznati o čemu se radi i nazvati službu hitne pomoći. Liječnici rjeđe posumnjaju na srčanu bolest kod žena s bolovima u prsima i rjeđe traže kardijalne dijagnostičke pretrage i terapijske postupke kod žena. Poznati rizični faktori za KB isti su za muškarce i žene, premda se intervencije za rizične faktore na koje se može utjecati kod žena provode u manjoj mjeri nego kod muškaraca. Prevalencija KB povećava se kod žena srednjih godina, dok je prevalencija kod muškaraca nepromijenjena ili opada. Značajni porast KB koji se javlja nakon menopauze ili ooforektomije sugerira da su endogeni estrogeni kardioprotektivni. Međutim, hormonsko nadomjesno liječenje u žena u postmenopauzi nije pokazalo kardioprotektivni učinak u kontroliranim studijama kao što su Women’s Health Initiative i druga randomizirana ispitivanja. Terapija s estrogenom i progestinom bila je povezana s povećanim kardiovaskularnim incidentima. Različiti učinak endogenog i egzogenog estrogena slabo je razumljiv, ali može biti povezan sa štetnim učincima kasne ponovne ekspozicije estrogenu nakon razdoblja nedostatka estrogena.

DIABETES MELLITUS (VIDI I POGL. 173)

Učestalost dijabetesa melitusa (DM) tipa 2 slična je među muškaracima i ženama. Sindrom policističnih jajnika i gestacijski dijabetes su česta stanja kod žena u premenopauzi koja predstavljaju povećani rizik za tip 2 DM. Žene u premenopauzi s DM-om imaju identičnu stopu KB-a kao i muškarci.

HIPERTENZIJA (VIDI I POGL. 117)

Hipertenzija, kao starosni poremećaj, češća je kod žena nego kod muškaraca starijih od 60 godina. Čini se da su antihipertenzivni lijekovi jednako učinkoviti kod žena i muškaraca; međutim, žene mogu imati više nuspojava.

AUTOIMUNE BOLESTI (VIDI I POGL. 158)

Većina se autoimunih bolesti javlja češće u žena nego u muškaraca; u takve spadaju autoimune bolesti štitnjače i jetre, lupus, reumatoidni artritis, sklerodermija, multipla skleroza i idiopatska trombocitopenična purpura. Mehanizmi odgovorni za ovu razliku među spolovima ostaju nejasni.

HIV INFEKCIJA (VIDI I POGL. 105)

Heteroseksualni kontakt s rizičnim partnerom je način prijenosa HIV-a koji se najbrže širi, a žene su osjetljivije na infekciju HIV-om od muškaraca. Žene čine oko 50% od 34 milijuna osoba zaraženih HIV-1 širom svijeta. U žena s HIV-om brže se smanjuje broj CD4 stanica nego u muškaraca. Ostale spolno prenosive bolesti, kao što su klamidijska infekcija i gonoreja, važni su uzroci neplodnosti kod žena, a infekcija papiloma virusom pogoduje nastanku raka cerviksa.

PRETILOST (VIDI I POGL. 172)

Prevalencija pretilosti je veća kod žena nego kod muškaraca, dijelom zbog jedinstvenih čimbenika rizika od trudnoće i menopauze. Više od 80% pacijenata podvrgnutih resekciji želuca (barijtrijski kirurški zahvat) su žene. Distribucija tjelesne masti razlikuje se prema spolu, pa je kod žena raspoređena u glutealnim i femoralnim (ginoidna) područjima, a kod muškaraca se nakuplja u središnjem i gornjem dijelu tijela (androidna). Androgena distribucija masti nosi veći rizik za metabolički sindrom, diabetes mellitus i kardiovaskularnu bolest. Pretilost kod žena povećava rizik od karcinoma dojke i endometrija u postmenopauzi, dijelom zbog aromatizacije androgena iz masnog tkiva u estron.

OSTEOPOROZA (VIDI I POGL. 177)

Osteoporoza je mnogo učestalija u žena u postmenopauzi nego u muškaraca iste dobi jer muškarci imaju gušću koštanu masu i sporije gube kost nego žene, osobito nakon 50. godine kada se u žena ubrza gubitak kosti u postmenopauzi. Osim toga, razlike u unosu kalcija, vitamina D i razini estrogena doprinose različitom stvaranju kostiju i gubitku kostiju među spolovima. Nedostatak vitamina D prisutan je kod velikog dijela starijih žena koje žive na sjevernim geografskim širinama. Prijelom kuka uslijed osteoporoze je glavni uzrok pobola (morbiditeta) i važan uzrok smrtnosti (mortaliteta) kod starijih žena.

FARMAKOLOGIJA

U prosjeku, žene imaju manju tjelesnu težinu, organe manje veličine, veći postotak tjelesne masti i manju ukupnu količinu vode u tijelu nego muškarci. Na metabolizam i učinak lijeka mogu utjecati steroidi gonada, stadij menstruacijskog ciklusa i trudnoća. Žene također uzimaju veći broj lijekova od muškaraca, uključujući lijekove u slobodnoj prodaji (bezreceptne) i pripravke za nadopunu prehrane. Veća uporaba lijekova, zajedno s biološkim razlikama, može objasniti zamijećenu veću učestalost neželjenih učinaka (nuspojava) lijekova kod žena.

PSIHOLOŠKI POREMEĆAJI (VIDI I POGL. 196 i 198)

Depresija, tjeskoba i poremećaji jedenja (bulimija i anoreksija nervosa) češći su kod žena nego kod muškaraca. Depresija se javlja u 10% trudnica i 10–15% žena u postpartalnom razdoblju.

POREMEĆAJI SPAVANJA (VIDI I POGL. 56)

Tijekom spavanja, žene imaju veću količinu sporovalne aktivnosti, različito vrijeme početka delta aktivnost i povećanje broja spavaćih vretena. Žene imaju manju prevalenciju apneje u snu u usporedbi s muškarcima, značajka koja može biti povezana s nižim razinama androgena.

ZLOUPOTREBA TVARI I DUHANA (VIDI I POGL. 199 I 204)

Zloupotreba tvari češća je kod muškaraca nego kod žena. Međutim, manja je vjerojatnost otkrivanja žena alkoholičarki nego muškaraca i manja je vjerojatnost da će zatražiti pomoć. Kada zatraže pomoć, vjerojatnije je da će to učiniti liječnik, a ne alkoholičarka. Alkoholičarke piju manje nego alkoholičari, ali iskazuju isti stupanj oštećenja. Alkoholizam predstavlja poseban rizik za ženu, nepovoljno utječući na plodnost i zdravlje djeteta (fetalni alkoholni sindrom). Čak i umjerena konzumacija alkohola povećava rizik od raka dojke, hipertenzije i moždanog udara kod žena. Više muškaraca nego žena puši duhan, ali prevalencija pušenja brže pada kod muškaraca nego kod žena. Učinci pušenja na bolesti pluća (KOPB i rak) i osteoporozu su izrazitiji kod žena nego kod muškaraca.

NASILJE NAD ŽENAMA

Nasilje u obitelji najčešći je uzrok tjelesne ozljede kod žena. Više od jedne od tri žene u SAD-u doživjelo je silovanje, fizičko nasilje i/ili nasilno ponašanje od strane intimnog partnera. Žene mogu pokazivati simptome kronične boli u trbuhu, glavobolje, zloporabu tvari i poremećaje jedenja, uz očite manifestacije kao što je trauma. Seksualno zlostavljanje je jedan od najčešćih zločina protiv žena (prijavila je jedna od pet žena u SAD-u), a veća je vjerojatnost da će počinitelj biti suprug, bivši suprug ili znanac nego neznanac.

Opširnije vidi u Dunaif A: Women’s Health, Pogl. 6e, HPIM-19.