6. Procjena uhranjenosti

Urednik sekcije: prof. dr. sc. Davor Štimac, dr. med.
Prijevod: Sandra Milić, dr. med.,
Luka Vranić, dr. med.,
prof. dr. sc. Davor Štimac, dr. med.

Za ustaljenost tjelesne težine unos i potrošnja energije moraju biti uravnoteženi tijekom određenog vremenskog razdoblja. Glavni oblici potrošnje energije su potrošnja energije u stanju mirovanja (engl. resting energy expenditure = REE) i tjelesna aktivnost; sporedni oblici uključuju energetsku potrošnju tijekom metabolizma hrane (toplinski učinak hrane ili specifično dinamičko djelovanje) i stvaranje energije drhtanjem. Prosječni unos energije iznosi oko 2600 kcal/dan za muškarce i oko 1800 kcal/dan za žene, premda se ove vrijednosti razlikuju ovisno o dobi, veličini tijela i tjelesnoj aktivnosti. Za izračunavanje bazalnog metabolizma (engl. basal energy expenditure = BEE) koristi se Harris-Benedictova jednadžba (Sl. 6-1).

SLIKA 6-1 Harris-Benedictova jednadžba za izračun bazalnog metabolizma (engl. BEE) u kcal/dan. A = dob (engl. age) u godinama; H = visina (engl. height) u cm; W = težina (engl. weight) u kg.

Preporučene nutritivne potrebe (engl. dietary reference intakes = DRI) i preporučene dnevne doze (engl. recommended daily allowances = RDA) su definirane za mnoge hranjive tvari, uključujući 9 esencijalnih aminokiselina, 4 vitamina topljiva u masti i 10 vitamina topljivih u vodi, nekoliko minerala, masnih kiselina, kolin i vodu (vidi Tbl. 95e-1 i 95e-2, u HPIM-19). Uobičajena potreba za vodom iznosi 1,0–1,5 ml/kcal potrošnje energije u odraslih, uz prilagodbe kod pretjeranog gubitka tekućine. RDA bjelančevina iznosi 0,6 g/kg idealne tjelesne težine, što predstavlja 10–15% ukupnog unosa kalorija. Masti bi trebale sačinjavati ≤30% kalorija, a zasićene masti <10% kalorija. Najmanje 55% kalorija trebalo bi potjecati od ugljikohidrata.

POTHRANJENOST

Pothranjenost nastaje uslijed neodgovarajućeg unosa ili nenormalnog probavnog iskorištavanja kalorija iz hrane, pretjerane potrošnje energije ili promijenjenog metabolizma procesom bolesti.

I ambulantnim i hospitaliziranim bolesnicima prijeti neuhranjenost ako zadovoljavaju jedno od slijedećih mjerila:

  • Nenamjerni gubitak >10% uobičajene tjelesne težine u protekla 3 mjeseca
  • Tjelesna težina <90% od idealne težine za visinu tijela (Tbl. 6-1)
  • Indeks tjelesne mase (BMI: težina/visina2 u kg/m2) <18,5

     

    TABLICA 6-1 IDEALNA TEŽINA ZA VISINU TIJELA

    Muškarci

    Žene

    Visinaa

    Težinaa

    Visina

    Težina

    Visina

    Težina

    Visina

    Težina

    145

    51.9

    166

    64.0

    140

    44.9

    161

    56.9

    146

    52.4

    167

    64.6

    141

    45.4

    162

    57.6

    147

    52.9

    168

    65.2

    142

    45.9

    163

    58.3

    148

    53.5

    169

    65.9

    143

    46.4

    164

    58.9

    149

    54.0

    170

    66.6

    144

    47.0

    165

    59.5

    150

    54.5

    171

    67.3

    145

    47.5

    166

    60.1

    151

    55.0

    172

    68.0

    146

    48.0

    167

    60.7

    152

    55.6

    173

    68.7

    147

    48.6

    168

    61.4

    153

    56.1

    174

    69.4

    148

    49.2

    169

    62.1

    154

    56.6

    175

    70.1

    149

    49.8

     

     

    155

    57.2

    176

    70.8

    150

    50.4

     

     

    156

    57.9

    177

    71.6

    151

    51.0

     

     

    157

    58.6

    178

    72.4

    152

    51.5

     

     

    158

    59.3

    179

    73.3

    153

    52.0

     

     

    159

    59.9

    180

    74.2

    154

    52.5

     

     

    160

    60.5

    181

    75.0

    155

    53.1

     

     

    161

    61.1

    182

    75.8

    156

    53.7

     

     

    162

    61.7

    183

    76.5

    157

    54.3

     

     

    163

    62.3

    184

    77.3

    158

    54.9

     

     

    164

    62.9

    185

    78.1

    159

    55.5

     

     

    165

    63.5

    186

    78.9

    160

    56.2

     

     

    aVrijednosti su izražene u cm za visinu, a za težinu u kg. Vrijednosti u inčima se dobivaju dijeljenjem vrijednosti u cm s 2,54. Da bi se dobila težina u funtama, pomnožiti s 2,2.

    Izvor: Preneseno i prilagođeno iz GL Blackburn i sur.: Prehrambena i metabolička procjena hospitaliziranog bolesnika. J Parenter Enteral Nutr 1:11, 1977; uz dopuštenje.

    Postoje dva oblika teške pothranjenosti: marazam, što se odnosi na opće izgladnjivanje s kronično smanjenim kalorijskim unosom bez sistemne upale, i kwashiorkor, što se odnosi na selektivnu bjelančevinsku pothranjenost zbog manjka unosa bjelančevina i katabolizma prisutnog kod akutnih stanja koja ugrožavaju život ili kroničnih upalnih bolesti. Prema tome, agresivna nadoknada nutrijenata indicirana je kod bolesnika s kwashiorkorom u svrhu prevencije komplikacija infektivne bolesti i slabog cijeljenja rana.

    Etiologija

    Glavni uzroci pothranjenosti su izgladnjivanje, stres uslijed kirurškog zahvata ili teške bolesti te miješani uzroci. Izgladnjivanje nastaje zbog smanjenog unosa hrane (uslijed siromaštva, kroničnog alkoholizma, anoreksije nervoze, dijeta, teške depresije, neurodegenerativnih bolesti ili strogog vegetarijanstva; bolova u trbuhu zbog ishemije crijeva ili pankreatititsa; ili anoreksije povezane s AIDS-om, proširenom zloćudnom bolešću, zatajivanjem srca ili zatajivanjem bubrega) ili smanjenog iskorištavanja hrane (zbog insuficijencije gušterače; sindroma kratkog crijeva; celijakije ili opstrukcije jednjaka, želuca ili crijeva). Tjelesnom stresu doprinose vrućica, akutna trauma, opsežni kirurški zahvati, opekline, sepsa, hipertireoza te upala, poput pankreatitisa, kolagenih bolesti krvnih žila i kroničnih zaraznih bolesti poput tuberkuloze ili oportunističkih infekcija kod AIDS-a. Miješani uzroci pojavljuju se kod AIDS-a, proširene zloćudne bolesti, KOPB-a, kronične bolesti jetre, Crohnove bolesti, ulceroznog kolitisa i zatajenja bubrega.

    Klinička slika

  • Opći simptomi: gubitak težine, atrofija mišića, smanjenje debljine kožnog nabora
  • Koža, kosa, nokti :kosa lako puca i opada (protein, biotin, cink), lako se stvaraju masnice, petehije i perifolikularna krvarenja (vit. C), osip poput “razlivene boje” na donjim ekstremitetima (cink), hiperpigmentacija kože na mjestima izloženim suncu (niacin, triptofan), nokti poput žlice (željezo)
  • Oči :bljedilo spojnica (anemija); noćna sljepoća, suhoća i Bitotove točke (vit. A); oftalmoplegija (tiamin).
  • Usta i sluznica usne šupljine :glositis i/ili heilitis (riboflavin, niacin, vit. B12, piridoksin, folat), slabiji osjet okusa (cink); upala i krvarenje desni (vit. C)
  • Neurološke :dezorijentiranost (niacin, fosfor); konfabulacija, cerebelarno držanje, ili poremećaj vestibularnog aparata testiranjem dodira prstom (tiamin); periferna neuropatija (tiamin, piridoksin, vit. E); gubitak osjeta vibracije i položaja (vit. B12)
  • Ostalo:edem (protein, tiamin), zatajivanje srca (tiamin, fosfor), hepatomegalija (protein)

    Laboratorijski nalazi kod proteinske malnutricije uključuju nisku razinu albumina u serumu, produženo protrombinsko vrijeme i smanjenu stanično posredovanu imunost koja se iskazuje anergijom prilikom kožnih testova. Može postojati manjak pojedinih vitamina.

    Opširnije vidi u Dwyer J: Nutritional Requirements and Dietary Assessment, pogl. 95e; Russell RM and Suter PM: Vitamin and Trace Mineral Deficiency and Excess, pogl. 96e; i Heimberger DC: Malnutrition and Nutritional Assessment, pogl. 97, str. 459 u HPIM-19.