DEFINICIJA I EPIDEMIOLOGIJA

Poremećaji hranjenja čine skupinu stanja u kojima postoji trajni poremećaj prehrane ili povezanih ponašanja koja značajno narušavaju fizičko zdravlje pojedinca ili psihosocijalno funkcioniranje. Anoreksiju nervozu karakterizira ograničenje unosa kalorija do mjere u kojoj tjelesna težina značajno odstupa od dobi, spola, zdravlja i razvojnih normi uz strah od povećanja tjelesne težine povezane s poremećenom percepcijom slike tijela. Bulimija nervoza je karakterizirana ponavljajućim epizodama prejedanja uz abnormalno kompenzatorno ponašanje, kao što je samoinducirano povraćanje, uporaba laksativa ili pretjerane tjelovježbe; tjelesna težina je unutar raspona normalnih vrijednosti, ili veća. Pretjerano jedenje poremećaj je sličan bulimiji, ali bez kompenzatornih elementa ponašanja.

Oba poremećaja, anoreksija nervoza i bulimija nervoza prvenstveno se javljaju uglavnom kod prethodno zdravih mladih žena koje postaju pretjerano zabrinute za izgled tijela i težinu. Prejedanje i pražnjenje može biti prisutno u oba poremećaja, a ključna razlika između ta dva stanja je u tjelesnoj težini pojedinca. Kod žena, prevalencija anoreksije nervoze je do 4%, a bulimije nervoze oko 2%. Oba poremećaja javljaju se 10 puta češće kod žena nego kod muškaraca. U pravilu se anoreksija pojavljuje sredinom adolescencije, a bulimija u ranoj odrasloj dobi. Oba poremećaja mogu se pojaviti i kasnije, ali nije uobičajeno nakon 40-e godine.

Ovi poremećaji češće se pojavljuju u postindustrijskim i razvijenim zemljama. Oboljeli su često perfekcionist i opsesivne tendencije te često imaju komorbiditet anksioznih poremećaja. Bavljenje aktivnostima koje zahtijevaju mršavost (balet, manekenstvo, trčanje na duge pruge) je rasprostranjeno, kao i visoka školska dostignuća. Faktori rizika su poremećaji raspoloženja u obitelji, pretilost u dječjoj dobi, psihičko i fizičko zlostavljanje u djetinjstvu.

KLINIČKA SLIKA

Anoreksija nervoza

• Opće značajke: osjećaj hladnoće
• Koža, kosa, nokti: alopecija, lanugo dlačice, akrocijanoza, edem
• Kardiovaskularni sustav: bradikardija, hipotenzija
• Gastrintestinalni sustav: uvećanje žlijezda slinovnica, usporeno pražnjenje želuca, konstipacija, povišeni jetreni enzimi
• Hematopoetski sustav: normokromna, normocitna anemija, leukopenija
• Tekućina/elektroliti: povišena ureja, povišen kreatinin, hiponatrijemija, hipokalijemija. Hipokalijemija može životno ugroziti pacijenta.
• Endokrinološki sustav: snižen luteinizirajući hormon ( LH) i folikulo- stimulirajući hormon ( FSH) sa sekundarnom amenorejom, hipoglikemija, normalan tireotropin ( TSH) s tiroksinom na donjoj granici normale, povišen kortizol u plazmi, osteopenija

Bulimija nervoza

• Gastrointestinalni sustav: povećanje žlijezda slinovnica, erozija zubne cakline uslijed djelovanja želučane kiseline
• Tekućina/elektroliti: hipokalijemija, alkaloza (posljedica povraćanja) ili acidoza (posljedica zlouporabe laksativa)
• Ostalo: kalus ili ožiljak na dorzumu šake (zbog samoizazvanog povraćanja)

LIJEČENJE POREMEĆAJI HRANJENJA

ANOREKSIJA NERVOZA

Maudsleyeva obiteljska psihoterapija je osobito djelotvorna kod mlađih bolesnika, uz strogi bihevioralno kognitivni pristup kada tjelesna težina postane kritična. Nijedna farmakološka studija nije dokazala terapiju korisnu u liječenju poremećaja hranjenja, ali ako u komorbiditetu postoji depresija i anksiozni poremećaj, ta se stanja trebaju liječiti. Dobivanje na težini treba provesti postupno s ciljem dobivanja 1 do 2 kg/tjedno da bi se spriječile komplikacije brzog prejedanja (zadržavanje viška tekućine, kongestivno zatajenje srca, akutna dilatacija želuca). Većina oboljelih postigne remisiju unutar 5 godina od postavljanja dijagnoze.

BULIMIJA NERVOZA

Učinkoviti pristup u liječenju uključuje inhibitore ponovne pohrane serotonina (SSRI), najčešće u kombinaciji s kognitivno-bihevioralnom terapijom, regulacijom emocija ili interpersonalnom psihoterapijom.

PROGNOZA

Tijek bolesti je promjenjiv, u nekih pojedinaca dolazi do oporavka nakon jedne epizode, dok se kod drugih javljaju ponavljajuće epizode ili kroničan tijek bolesti. Kod neliječenih smrtnost je 5,1/1000 godišnje, najviša među psihijatrijskim poremećajima. Bulimija nervoza ima bolju prognozu, ali 10–15% će razviti anoreksiju.

Opširnije vidi u Reus VI: Mental Disorders, Pogl. 466, str. 2708, u HPIM-19.