10. Kardiovaskularni kolaps i iznenadna smrt

Urednik sekcije: Željko Ivančević, dr. med.
Prijevod: Željko Ivančević, dr. med.

Neočekivani kardiovaskularni kolaps i smrt najčešće su posljedica ventrikulske fibrilacije u pacijenata s akutnom ili kroničnom aterosklerotskom bolešću koronarnih arterija. Ostali česti uzroci navedeni su u Tbl. 10-1. Aritmije mogu izazvati poremećaji elektrolita (prvenstveno hipokalijemija), hipoksemija, acidoza ili jaki podražaj simpatikusa, što je moguće kod ozljede CNS-a. Odmah treba poduzeti kardiopulmonalnu reanimaciju (KPR) te obavezno nastaviti s naprednim mjerama za održavanje života (vidi dalje). Ventrikulska fibrilacija ili asistolija, bez primjene KPR-a unutar 4–6 min obično završava kobno.

 

TABLICA 10-1 SRČANI ZASTOJ I IZNENADNA SMRT

Anatomske promjene i uzroci

1. Koronarna bolest srca (kronični, ili akutni koronarni sindromi)

2. Hipertrofija miokarda (npr. hipertrofična kardiomiopatija)

3. Dilatativna kardiomiopatija

4. Upalne (npr. miokarditis) i infiltrativne bolesti

5. Bolesti srčanih zalistaka

6. Elektrofiziološke abnormalnosti (npr. Wolff-Parkinson-Whiteov sindrom)

7. Nasljedni poremećaji povezani s elektrofiziološkim abnormalnostima (npr. kongenitalni sindromi s dugim QT, displazija desne klijetke, sindrom braće Brugada, katekolaminergička polimorfna ventrikulska tahikardija)

Čimbenici koji utječu na funkciju srca

1. Prolazna ishemija

2. Stanja s malim minutnim volumenom (srčana dekompenzacija, šok)

3. Sistemski metabolički poremećaji

a. Neravnoteža elektrolita (npr. hipokalijemija)

b. Hipoksemija, acidoza

4. Neurološki poremećaji (npr. ozljeda CNS-a)

5. Toksične reakcije

a. Proaritmijski učinci lijeka

b. Kardiotoksini (npr. kokain, trovanje digitalisom)
 

LIJEČENJE KARDIJALNOG ZASTOJA

S postupcima za osnovno održavanje života (BLS) mora se započeti odmah (Sl. 10-1):

SLIKA 10-1 Glavni postupci kod kardiopulmonalnog oživljavanja. A. Započni masažu srca frekvencijom od 100 pritisaka/min. B. Uvjerite se da žrtva ima prohodne dišne putove. C. Uvježbani spasioci započinju s umjetnim disanjem usta na usta ako nemaju pri ruci suvremenu opremu za oživljavanje. (Modificirano i preneseno iz J Henderson, Emergency Medical Guide, 4. izd., New York, McGraw-Hill, 1978.)


  1. Telefonska linija za hitne slučajeve (npr. 911); ako vam je pri ruci odmah dohvatite automatizirani vanjski defibrilator (engl. automated external defibrillator = AED).
  2. Ako postoji respiratorni stridor, uzmite u obzir aspiraciju stranog tijela i primijenite Heimlichov hvat.
  3. Vršite masažu srca, tj. pritiskajte rukama prsni koš (utiskujući sternum za 4–5 cm) brzinom od 100 puta u minuti bez prekida. Drugi spasilac treba postaviti i upotrijebiti AED ako je pri ruci.
  4. Ako je drugi obučeni spasilac na raspolaganju, nagnite bolesnikovu glavu unatrag, podignite bradu i započnite umjetno disanje usta na usta (dobro je koristiti džepnu masku da se spriječi prijenos zaraze), dok se s masažom srca nastavlja. Zrak treba upuhivati u pluća brzo i uzastopno dva puta nakon svakih 30 pritisaka na prsni koš. Neobučenim spasiocima se preporučuje da provode samo masažu srca (pritiskanje prsnog koša), bez ventilacije (umjetnog disanja), dok ne stigne pomoć te bude moguće primijeniti napredne mjere za održavanje života.
  5. Čim stigne oprema za reanimaciju početi s naprednim mjerama za održavanje života te nastaviti s masažom srca i ventiliranjem. Premda se svi postupci vrše gotovo istovremeno, defibrilacija (150–200 J bifazna, ili 360 J monofazna) ima apsolutnu prednost (Sl. 10-2), a zatim se postavlja intravenski put i vrši intubacija (ako bolesnik nije pri punoj svijesti). 100% O2treba primijeniti kroz endotrahealni tubus ili, ako se bolesnik ne može intubirati brzo, pomoću ambu (maska s ventilom i vrećicom); disanje ne smije biti prekinuto više od 30 s dok se bolesnika pokušava intubirati. Nakon što se upostavi dišni put ventilirajte bolesnika brzinom od 1 udaha svakih 6-8 s bez prekidanja masaže srca. Pomoću kvantitativne kapnografije provjerite položaj endotrahealnog tubusa i pazite da ne dođe do njegovog pomaka.

    SLIKA 10-2 Liječenje zastoja srca. Algoritam postupanja kod ventrikulske fibrilacije ili hipotenzivne ventrikulske tahikardije započinje s defibrilacijom, nakon čega se vrši masaža srca 2 minute. Ako je to neuspješno, daje se adrenalin ili vazopresin (intravenski ili intrakostalno) a zatim antiaritmici. KPR = kardiopulmonalna reanimacija; VT = ventrikulska tahikardija. [Modificirano i preneseno iz Myerburg R. and Castellanos A. pogl. 327, HPIM-19)

  6. Inicijalni IV put trebalo bi postaviti kroz antekubitalnu venu, ali ako je primjena lijekova neučinkovita, treba uspostaviti centralni venski put (vena jugularis interna ili subclavia). IV NaHCO3treba primjenjivati samo u slučaju perzistentne teške acidoze (pH
  7. Pristup kardiovaskularnom kolapsu uzrokovanom bradiaritmijom, asistolijom ili električnom aktivnošću bez pulsa prikazuje Sl. 10-3.

    Slika 10-3 U algoritmima za bradiaritmiju/asistoliju (lijevo) ili električnu aktivnost bez pulsa (desno) dominira prvo nastavak mjera za održavanje života i potraga za reverzibilnm uzrocima. KPR = kardiopulmonalna reanimacija; IM = infarkt miokarda. [Preneseno iz Myerburg R. and Castellanos A. pogl. 327, HPIM-19.].)

     

  8. Terapijsku hipotermiju (rashlađivanje na 32–34ºC kroz 12–24 h) treba razmotriti kod bolesnika u besvjesnom stanju koji su preživjeli kardijalni arest.

PRAĆENJE

Ako je kardijalni arest posljedica ventrikulske fibrilacije u prvim satima nakon akutnog IM, praćenje je standardni postupak zdravstvene skrbi poslije IM (Pogl. 119). Ostalima koji su preživjeli arest prouzročen ventrikulskom fibrilacijom, u pravilu se preporučuje daljnja obrada, uključujući anatomsku procjenu koronarnih arterija, te procjenu funkcije lijeve klijetke. Ukoliko se prolazni ili reverzibilni uzrok ne pronađe, obično je indicirano postavljanje implantabilnog defibrilatora za kardioverziju.

Opširnije vidi u Myerburg RJ, Castellanos A: Cardiovascular Collapse, Cardiac Arrest, and Sudden Cardiac Death, pogl. 327, str. 1764, HPIM-19.

Politika privatnosti