Knedla u grlu

Knedla u grlu (globus hystericus) je osjećaj knedle ili tvorbe u ždrijelu, nevezano s gutanjem, a zapravo tvorbe nema. Ako tvorba postoji, vidi Tvorba na vratu. Ako postoji otežano gutanje, vidi Disfagija.

Nije utvrđeno postojanje specifične etiologije niti fiziološkog nači-na nastanka. Neka istraživanja ukazuju kako za vrijeme simptoma postoji povišeni krikofaringealni tlak (gornjeg ezofagealnog sfinktera) ili poremećaj motiliteta hipofarinksa. Osjećaj može također nastati uslijed gastroezofagealnog refluksa (GERD) ili čestog gutanja i isušivanja ždrijela povezanog s anksioznošću ili drugim emocionalnim stanjem. Premda nije povezan sa stresnim čimbenicima niti sa specifičnim psihijatrijskim poremećajem, osjećaj knedle u grlu može biti simptom nekih raspoloženja (npr. tuge, ponosa); neki su bolesnici skloni ovoj reakciji.

Poremećaj koji se može zamijeniti s osjećajem knedle u grlu su krikofaringealne (gornje ezofagealne) opne, simptomatski spazam jednjaka, GERB, bolesti skeletnih mišića (npr. miastenia gravis, distrofična miotonija, polimiozitis) i tvorbe u području vrata ili medijastinuma koje pritišću na jednjak.

Glavni cilj je razlikovanje osjećaja knedle u grlu od prave disfagije, koja ukazuje na građevni ili motorički poremećaj ždrijela ili jednjaka.

Sadašnja anamneza treba sadržavati jasan opis simptoma, osobito postoji li bol prilikom gutanja ili otežano gutanje (uključujući i osjećaj »lijepljenja hrane«). Vrijeme pojave simptoma je važno, osobito da li se oni pojavljuju uz jelo i piće ili neovisno o njima; treba ciljano pitati o emocionalnim zbivanjima.

Osvrtom na druge organske sustave se traži mršavljenje (kao dokaz poremećaja gutanja) i simptome mišićne slabosti.

ZNAKOVI ZA UZBUNU

  • Bol u vratu ili ždrijelu
  • Mršavljenje
  • Bolno ili otežano gutanje
  • Mišićna slabost
  • Opipljiva ili vidljiva masa
  • Progresivno pogoršanje simptoma

Ranija anamneza treba obuhvatiti poznate neurološke poremećaje, osobito one koji uzrokuju slabost.

Vrat i dno usne šupljine treba opipati tražeći mase. Pregledava se i orofarinks (i direktnom laringoskopijom). Treba uočiti kakvo je gutanje (vode i čvrste hrane, poput krekera). Važan je neurološki pregled, uz obraćanje osobite pažnje motoričkoj funkciji.

Simptomi nepovezani s gutanjem, bez boli ili otežanog gutanja ili osjećaja lijepljenja hrane za grlo u bolesnika s urednim nalazima prilikom pregleda ukazuju na globus hystericus. Nalaz bilo kojeg od znakova za uzbunu ili poremećeni nalazi prilikom pregleda ukazuju na mehanički ili motorički poremećaj gutanja. Kronični simptomi koji se pojavljuju tijekom nerazriješenog ili patološkog tugovanja a koji se mogu ublažiti plakanjem ukazuju na globus hystericus.

Osobama s nalazima tipičnim za globus hystericus nisu potrebne pretrage. Ako dijagnoza nije jasna ili kliničar ne može dobro prikazati farinks, izvode se pretrage na disfagiju. Tipične pretrage su obična ili video ezofageografija, mjerenje vremena gutanja, rendgen prstišta i manometrija jednjaka.

Liječenje obuhvaća uvjeravanje kako se ne radi o teškoj bolesti i suosjećajnu zabrinutost. Podležeća depresija, anksioznost ili druge poremećaje ponašanja treba liječiti potporno, uz upućivanje psihijatru ako je to potrebno. Ponekad može biti korisno bolesniku objasniti povezanost između simptoma i raspoloženja.

NAJVAŽNIJE

  • Po definiciji simptomi globus hystericusa se ne pojavljuju prilikom gutanja.
  • Izvođenje pretraga nije potrebno, osim ukoliko su simptomi povezani s gutanjem, ukoliko je nalaz prilikom pregleda poremećen ili ukoliko postoje znakovi za uzbunu.