Žarišna zamućenja staklovine (lat. muscae volantes, franc. mouches volantes, op.prev) su nakupine koje se kreću u vidnom polju a da to nisu vidljivi predmeti iz okoliša.
Patofiziologija
Staklasto tijelo se tijekom starenja normalno steže i odvaja od mrežnice. Životna dob u kojoj se to događa je različita, ali je najčešće između 50 i 75 god. Za vrijeme tog odvajanja, staklovina može povremeno povlačiti mrežnicu. Mehaničko povlačenje mozak doživljava kao svjetlost. Potpuno odvajanje staklovine dovodi do povećanog broja zamućenja, koji može trajati godinama.
Međutim, povlačenje mrežnice može uzrokovati defekt (razdor mrežnice), a ako tekućina iscuri iza njega, mrežnica se može odvojiti (ablacija retine, op.prev.). Odvajanje mrežnice mogu uzrokovati i drugi čimbenici (npr. ozljeda, primarne bolesti mrežnice). Bljeskovi poput munje, koji su kod odvajanja mrežnice česti se nazivaju fotopsijama. Fotopsije mogu nastati i prilikom trljanja očiju ili ogledavanja nakon buđenja.
Etiologija
Najčešći uzrok zamućenja staklovine je
- Stezanje staklastog tijela do kojeg dolazi iz nepoznatih razloga (idiopatski)
Rjeđi uzroci su navedeni u Tablici 1.
Rijetki uzroci zamućenja su intraokularni tumori (npr. limfom). Strano tijelo u oku može izazvati zamućenja, ali se obično očituje drugim simptomima, poput gubitka vida, boli u oku ili crvenila.
Obrada
Najvažniji cilj je otkrivanje teških bolesti staklovine i mrežnice. Ako se one ne mogu isključiti, bolesnike treba pregledati oftalmolog, pomo-ću indirektne oftalmoskopije nakon proširenja zjenice. Također pomaže i prepoznavanje okularne migrene.
TABLICA 1
NEKI UZROCI ŽARIŠNOG ZAMUĆENJA STAKLOVINE |
|
Uzrok
|
Sugestivni nalazi*
|
Dijagnostički pristup
|
|
BEZAZLENI POREMEĆAJI
|
|
Idiopatska žarišna zamućenja staklovine
|
Oskudna, nepromjenjiva zamućenja koja povremeno dolaze u vidno polje i pomiču se prilikom pomicanja oka
Često imaju oblik stanica ili tračaka
Prozirna su
U nekim uvjetima (npr. pri jakoj svjetlosti) mogu biti uočljivija
Vid je uredan
Mogu se pojaviti na oba oka, premda ne istovremeno
Nalaz pregleda oka uredan
|
Klinička obrada
|
|
TEŠKI POREMEĆAJI STAKLOVINE I MREŽNICE
|
|
Odljuštenje mrežnice (ablacija retine)
|
Iznenadni napad bljeskova poput munje (fotopsija)
Gubitak vida nalik na zavjesu koja se spušta na vidno polje, ispad vidnog polja (obično periferno)
Patološki nalaz mrežnice prilikom pregleda (npr. odljuštena mrežnica izgleda poput svijetlog, otvorenog padobrana)
Mogući rizični čimbenici (npr. nedavna ozljeda, operacija oka ili teška miopija)
|
Indirektna oftalmoskopija koju izvodi oftalmolog nakon proširenja zjenice
|
|
Razdor mrežnice
|
Iznenadne, spontane fotopsije
Može nastati na periferiji mrežnice i može biti vidljiv tek indirektnom oftalmoskopijom
|
Indirektna oftalmoskopija koju izvodi oftalmolog nakon proširenja zjenice
|
|
Odvajanje staklovine
|
Povećanje broja jednostranih žarišnih zamućenja tijekom 1 tj.–3 mj. u bolesnika prosječne dobi od 50–75 god.
Zamućenja poput paukove mreže
Jedno veće žarišno zamućenje koje se pomiče u središte vidnog polja i izvan njega
Spontane fotopsije
|
Indirektna oftalmoskopija koju izvodi oftalmolog nakon proširenja zjenice
|
|
Krvarenje u staklovinu
|
Anamnestički podatak o proliferativnoj dijabetičkoj retinopatiji ili ozljedi
Gubitak vida koji može zahvatiti čitavo vidno polje
Gubitak crvenog odsjaja
|
Indirektna oftalmoskopija koju izvodi oftalmolog nakon proširenja zjenice
|
|
Upala staklovine (npr. uzrokovana citomegalovirusom, Toxoplasmom ili gljivičnim korioretinitisom)
|
Bol
Smanjenje oštrine vida
Promjene na mrežnici (ponekad poput nakupine vate) koje ne odgovaraju opskrbnom području arterije ili vene
Čimbenici rizika (npr. AIDS)
Oslabljeni crveni odsjaj
Može biti obostrana
|
Obrada i pretrage prema preporuci oftalmologa, a na osnovi poremećaja na koji se sumnja
|
|
POREMEĆAJI KOJI NISU PORIJEKLOM IZ OKA
|
|
Okularna migrena
|
Obostrani, istovremeni bljeskovi koji na periferiji vidnog polja često krivudaju tijekom 10–20 min.
Moguće zamućenje središnjeg vida
Nakon vidnih simptoma moguća glavobolja
Moguć anamnestički podatak o migreni
|
Klinička obrada
|
|
* Unilateralni nalazi, osim ako nije određeno drugačije.
|
ANAMNEZA
Sadašnja anamneza treba utvrditi trajanje simptoma, oblik i obujam zamućenja, jesu li ona jednostrana ili obostrana, te da li im je prethodila ozljeda. Bolesnik treba pokušati razlučiti zamućenja od bljeskova svjetlosti (kao kod fotopsija) ili isprekidanih crta preko vidnog polja (kao kod migrene). Važni istovremeni simptomi su gubitak vida (i njegov raspored unutar vidnog polja) i bol u oku.
Osvrtom na druge organske sustave treba tražiti simptome mogućih uzroka, poput glavobolja (okularna migrena) i crvenila oka (upala staklovine).
Ranija anamneza treba zabilježiti dijabetes (uključujući i dijabetič-ku retinopatiju), migrenske glavobolje, operacije oka, tešku miopiju i sve bolesti koje mogu zahvatiti imunološki sustav (npr. AIDS).
Pregled oka treba biti što potpuniji. Mjeri se oštrina vida uz korekciju. Na očima se traži crvenilo. U svih bolesnika se određuje vidno polje. Međutim, utvrđivanje ispada vidnog polja uz krevet bolesnika ima vrlo malu osjetljivost, tako da nemogućnost dokazivanja ispada vidnog polja ne znači i da ispada nema. Utvrđuju se ekstraokularni pokreti i reakcija zjenica na svjetlost. U bolesnika s crvenilom oka ili boli u oku se rožnice pregledavaju nakon bojenja fluoresceinom i pod povećanjem, a ako je moguće izvodi se i pregled procjepnom svjetiljkom. Mjeri se očni tlak (tonometrija). Najvažniji dio pregleda je oftalmoskopija. Ona se izvodi pomoću direktnog oftalmoskopa, nakon proširivanja zjenica. Prilikom proširivanja zjenica, liječnik prvo bilježi veličinu zjenica i njihovu reakciju na svjetlost, a potom ukapava u svako oko po 1 kap α–adrenergičkog agonista (npr. 2.5%-tnog fenilefrina) i 1 kap cikloplegika (npr. 1%-tnog ciklopentolata ili 1%-tnog tropikamida). Zjenice se potpuno proširuju oko 20 min. nakon ukapavanja ovih kapi.
TUMAČENJE NALAZA
Na ablaciju retine ukazuje naglo povećanje broja zamućenja, fotopsija ili bilo kojih od drugih, za nju specifičnih karakterističnih nalaza (npr. ispada vidnog polja, poremećaja mrežnice). Istovremeni obostrani simptomi ukazuju na okularnu migrenu. Gubitak crvenog odbljeska ukazuje na zamućenje cjelokupne staklovine (npr. krvarenje u staklovinu ili upalu), ali također može biti uzrokovano uznapredovalim kataraktama. Gubitak vida ukazuje na teški poremećaj koji uzrokuje disfunkciju staklovine ili mrežnice.
PRETRAGE
Pretrage mogu biti potrebne u bolesnika koji trebaju oftalmološku obradu. Međutim, pretrage može odrediti oftalmolog ili se mogu odrediti u suradnji s njime. Primjerice, u bolesnika kod kojeg se sumnja na korioretinitis mogu biti potrebne mikrobiološke pretrage.
ZNAKOVI ZA UZBUNU
- Iznenadno povećanje broja žarišnih zamućenja
- Bljeskovi poput munje (fotopsije)
- Gubitak vida, difuzni ili žarišni (ispad vidnog polja)
- Nedavna operacija ili ozljeda oka
- Bol u oku
- Gubitak crvenog odsjaja
- Poremećeni nalaz na mrežnici
Idiopatska žarišna zamućenja staklovine ne treba liječiti. Druge bolesti koje uzrokuju simptome se liječe.
NAJVAŽNIJE
- Sama po sebi, žarišna zamućenja rijetko ukazuju na tešku bolest.
- Bolesnike s bilo kojim poremećenim nalazima prilikom pregleda treba uputiti oftalmologu.
- Bolesnike kod kojih su žarišna zamućenja praćena bilo kojim drugim simptomima (npr. trajnim bljeskovima, poremećajem vida, osjećajem padajuće zavjese uz gubitak vida) treba uputiti oftalmologu, bez obzira na nalaz prilikom pregleda.