Anosmija

Anosmija je potpuni gubitak osjeta njuha. Hiposmija je djelomični gubitak osjeta njuha. Većina bolesnika s anosmijom ima normalni osjet slanih, slatkih, kiselih i gorkih tvari, ali ne razlikuju okuse, što uvelike ovisi o njuhu. Zbog toga se često žale da su izgubili osjet okusa (ageuzija) i da ne uživaju u hrani. Ako je jednostrana, anosmija se često ne prepoznaje.

Anosmija se razvija kad edem ili druga opstrukcija unutar nosa sprječava dospijevanje mirisa do olfaktornog područja, kad je olfaktorno područje neuroepitela uništeno ili kad su uništeni fila olfactoria, bulbusi, traktusi ili središnje veze (vidi Tablicu 1).

Glavni uzroci su

  • Ozljeda glave (mlađe odrasle osobe)
  • Virusne infekcije i Alzheimerova bolest (starije odrasle osobe)

Prethodne infekcije gornjeg dišnog sustava, osobito gripa, se okrivljavaju za 14 do 26% svih viđenih slučajeva hiposmije ili anosmije.

U podložnih bolesnika, anosmiji mogu doprinijeti lijekovi. Drugi uzroci su prethodno zračenje glave i vrata, nedavni kirurški zahvati u području nosa ili sinusa, tumori nosa i mozga te toksini. Uloga duhana nije poznata.

Sadašnja anamneza treba utvrditi vremenski slijed simptoma i njihovu povezanost s bilo kojom infekcijom gornjeg dišnog sustava ili ozljedom glave. Važni povezani simptomi su nosna kongestija, rinoreja ili oboje. Potrebno je utvrditi prirodu rinoreje (npr. vodenasta, sluzava, gnojna, krvava).

Osvrtom na druge organske sustave treba utvrditi neurološke simptome, osobito one u vezi s mentalnim stanjem (npr. poteškoće s nedavnim sjećanjem) i moždanim živcima (npr. diplopija, poteškoće pri govoru ili gutanju, tinitus, vrtoglavica).

Ranija anamneza treba obuhvaćati podatke o bolestima sinusa, ozljedi ili operaciji glave, alergijama, uzimanju lijekova i izlaganju kemikalijama ili parama.

TABLICA 1

NEKI UZROCI ANOSMIJE

Uzrok

Sugestivni nalazi

Dijagnostički pristup

INTRANAZALNA OPSTRUKCIJA

Alergijski rinitis

Simptomi kronične alergije u anamnezi (npr. kongestija, vodenasta rinoreja), bez boli

Klinička obrada

Nosni polipi

Prilikom pregleda obično vidljivi polipi

Klinička obrada

UNIŠTENJE OLFAKTORNOG NEUROEPITELA

Atrofični rinitis

Kronični rinitis s atrofičnom i sklerotičnom sluznicom, prohodne nosnice, stvaranje krusta, neugodan miris

Klinička obrada

Ponekad biopsija koja pokazuje metaplaziju respiratornog epitela u višeslojni pločasti i smanjenu količinu i prokrvljenost lamine proprije

Kronični sinusitis

Kronični mukopurulentni iscjedak, dokazane infekcije

Klinička obrada

CT

Ortopan koji prikazuje vrhove korijena gornjih zuba, kako bi se isključio zubni apsces

Lijekovi (npr. amfetamini, enalapril, estrogen, nafazolin, fenotijazini, rezerpin i dugotrajna primjena dekongestiva)

Obično očito izlaganje u anamnezi

Klinička obrada

Neke virusne infekcije gornjeg dišnog sustava

Početak nakon kliničke infekcije

Klinička obrada

Tumori (rijetko)

Moguće vidne tegobe ili samo anosmija

MR

CT

Toksini (npr. kadmij, mangan)

Obično očito izlaganje u anamnezi

Klinička obrada

UNIŠTENJE SREDIŠNJIH PUTOVA

Alzheimerova bolest

Progresivna konfuzija i gubitak nedavnog sjećanja

MR

Nizovi testova memorije

Ozljeda glave

Očita iz anamneze

CT

Intrakranijalni kirurški zahvat, infekcija, tumor

Iz anamneze očita operacija i infekcija SŽS-a

Tumori sa ili bez drugih neuroloških simptoma

CT ili MR

ZNAKOVI ZA UZBUNU

  • Prethodna ozljeda glave
  • Neurološki simptomi ili znakovi
  • Nagli početak

Nosne hodnike treba pregledati na postojanje edema, upale, iscjetka i polipa. Pri otkrivanju opstrukcije može pomoći da bolesnik naizmjence diše kroz jednu (dok je suprotna zatvorena prstom) pa kroz drugu nosnicu.

Izvodi se potpuni neurološki pregled, s osobitim naglaskom na mentalno stanje i moždane živce.

Nagli početak nakon značajne ozljede glave ili izlaganja toksinu jako ukazuje kako je to zbivanje uzrok tegoba.

Postojanje kroničnog rinosinusitisa u anamnezi je sugestivno, osobito kad je prilikom pregleda vidljiva značajna kongestija, postojanje polipa ili oboje. Međutim, budući da su ti nalazi u populaciji česti, liječnik treba paziti da mu ne izmakne neki drugi poremećaj. Progresivna konfuzija i gubitak nedavnog sjećanja u starijeg bolesnika ukazuju da je uzrok Alzheimerova bolest. Neurološki simptomi koji se pojavljuju i nestaju pogađajući višestruka područja ukazuju na neurodegenerativnu bolest poput multiple skleroze. Polako progresivna anosmija u starijeg bolesnika bez drugih simptoma ili nalaza ukazuje da je uzrok normalno starenje.

Pri potvrđivanju olfaktorne disfunkcije može pomoći ambulantni test njušenja. Najčešće se jedna nosnica zatvori pritiskom izvana a ispred prohodne nosnice se stavlja epruveta koja sadrži tvar jakog mirisa, poput kave, cimeta ili duhana; ako bolesnik može utvrditi o kojoj se tvari radi, osjet njuha se može smatrati urednim. Test se ponavlja na drugoj nosnici kako bi se utvrdilo je li reakcija obostrana. Na žalost, test je grub i nepouzdan.

Ako anosmija postoji, a prilikom kliničke obrade nema jasnog uzroka (vidi Tablicu 1), bolesnicima treba učiniti CT glave (i sinusa) s kontrastom kako bi se isključio tumor ili prijelom baze prednje lubanjske šupljine, na koji se ne sumnja. MR može također razlučiti intrakranijalne promjene pa i ona može biti nužna, osobito u onih bolesnika koji na CT-u ne pokazuju patološke promjene nosa ili sinusa.

Također se izvodi psihofizičko utvrđivanje okusa i mirisa kao i otkrivanje praga. Ono obično obuhvaća korištenje jednog ili nekolicine kupovnih kompleta za testiranje. Jedan od njih sadrži niz mirisa na osnovi »pogrebi i pomiriši«, dok drugi sadrži mirisnu kemikaliju u različitim razrjeđenjima.

Specifični se uzroci liječe, premda se njuh uvijek ne oporavlja, čak niti nakon uspješnog liječenja sinusitisa.

Za samu anosmiju ne postoji lijeka. Bolesnici kod kojih se osjet njuha u određenoj mjeri održi, mogu uživanje u jelu povećati dodavanjem koncentriranih okusa hrani. Dimni alarmi koji su u svim kućanstvima važni, za osobe s anosmijom su još važniji. Bolesnike treba upozoriti da budu oprezni prilikom uzimanja konzervirane hrane i korištenja plina prilikom kuhanja jer imaju poteškoća pri otkrivanju pokvarene hrane i istjecanja plina.

Normalno starenje je vezano za značajan gubitak olfaktornih receptorskih neurona, što dovodi do znatnog slabljenja osjeta njuha. Promjene su obično zamjetne u dobi od 60 god. a nakon 70. god. mogu biti naglašene.

NAJVAŽNIJE

  • Anosmija može biti dio normalnog starenja.
  • Česti uzroci su infekcija gornjeg dišnog sustava, sinusitis i ozljeda glave.
  • Ukoliko uzrok nije očit tipično je potrebno učiniti slikovnu pretragu glave.