Vojna zapaljiva sredstva osmišljena su za osvjetljavanje bojišta, izazivanje požara, stvaranje dima radi prikrivanja terena i osoblja ili za kombinaciju tih učinaka. Ta sredstva uključuju zgusnuti benzin (napalm), termit (TH), bijeli fosfor (WP) i magnezij. Ona prvenstveno uzrokuju fizičke učinke, primjerice opekline, a ne kemijske učinke karakteristične za kemijska bojna sredstva.
Fluorovodična kiselina upotrebljava se u industriji i drugim djelatnostima, često pomiješana s klorovodičnom kiselinom. Budući da može biti prisutna u različitim fizikalnim oblicima, preporučuje se uporaba šireg naziva fluorovodik. Bilo koji od tih spojeva može izazvati masovne žrtve.
Napalm je želatinozne konzistencije, dok se ostala zapaljiva sredstva obično upotrebljavaju u obliku krutih tvari ili praha. Fluorovodik pri sobnoj temperaturi može biti tekućina ili para. Najčešći su putovi izloženosti preko kože i očiju te udisanjem.
Patofiziologija
Zapaljiva sredstva uzrokuju toplinske opekline. Neka se mogu upotrebljavati u eksplozivnim projektilima, pri čemu nastaju krhotine koje mogu prodrijeti u tkivo. Bijeli fosfor može nastaviti gorjeti na koži ili odjeći sve dok je izložen zraku. Budući da magnezij može gorjeti i pod vodom, može nastaviti gorjeti unutar tkiva. Bijeli fosfor također je toksičan i može uzrokovati sistemske učinke zbog razdvajanja oksidativne fosforilacije u hepatocitima, hiperfosfatemije, hipokalcemije nastale vezanjem kalcija za fosfor, oštećenja bubrega i hiperkalijemije.
Fluorovodik brzo i duboko prodire u izloženo tkivo, ali relativno sporo otpušta vodikove ione. Fluoridni ioni, koji nastaju disocijacijom fluorovodika, snažno se vežu za kalcij i magnezij. To može uzrokovati sistemske učinke zbog hipokalcemije, hipomagnezijemije i hiperkalijemije, a mogu se pojaviti i koagulopatija te smrtonosne srčane aritmije.
Simptomi i znakovi
Toplinske opekline izazvane zapaljivim sredstvima imaju slične manifestacije kao i druge toplinske opekline.
Vrijeme pojave boli nakon izloženosti fluorovodiku ovisi o njegovoj koncentraciji. Bol se može pojaviti unutar jednog sata, ali se obično javlja nakon 2 do 3 sata. Kada se pojavi, često je duboka i vrlo intenzivna. Koža je obično eritematozna, ali promjene mogu biti mnogo manje izražene nego što bi se očekivalo s obzirom na jačinu boli.
Dijagnoza
Većina opeklina odmah je vidljiva. Međutim, opekline izazvane niskim koncentracijama fluorovodika mogu naizgled biti bezazlene, pa je potreban visok stupanj kliničke sumnje na duboko oštećenje tkiva i sistemsku toksičnost. Opekline bijelim fosforom mogu čak svijetliti ili dimiti kada su izložene zraku.
Trijaža
Trijaža opeklina izazvanih zapaljivim sredstvima provodi se kao i kod drugih toplinskih opeklina.
Bolesnike s opeklinama izazvanima fluorovodikom treba zbrinuti što hitnije, neovisno o naizgled blagoj kliničkoj slici. Bolesnici s velikom zahvaćenom površinom zahtijevaju osobito brzo zbrinjavanje zbog opasnosti od sistemske toksičnosti.
Liječenje
-
Liječenje kao i kod toplinskih opeklina
-
Kod izloženosti fluorovodiku lokalna, a ponekad i sistemska primjena pripravaka kalcija
Opće liječenje toplinskih opeklina opisano je u poglavlju Opekline.
Kod opeklina bijelim fosforom rane treba obilno ispirati vodom i prekriti vlažnim zavojima kako bi se spriječila izloženost zraku. Čestice bijelog fosfora treba mehanički ukloniti jer često prianjaju uz površinu kože, a zatim ranu ponovno isprati vodom. Područja koja dime mogu pomoći u pronalaženju sitnih zaostalih čestica. Otopina bikarbonata može se upotrijebiti za ispiranje opeklina i održavanje vlažne sredine rane. Bakrov sulfat pentahidrat (CuSO4) više se ne preporučuje za liječenje takvih opeklina.
Magnezij reagira s vodom pri čemu nastaje vrlo zapaljiv vodik, a može reagirati i s ugljikovim dioksidom stvarajući magnezijev oksid i ugljik. Čestice magnezija na koži ili u potkožnom tkivu treba ukloniti što je prije moguće. Ako se sve čestice ne mogu ukloniti odjednom, primjerice zbog velikog broja rana, rane se privremeno mogu prekriti uljem dok se ne omogući daljnje uklanjanje.
Bolesnici izloženi fluorovodiku zahtijevaju brzu dekontaminaciju obilnim ispiranjem vodom. Reaktivni losion za dekontaminaciju kože (RSDL®) nije ispitan u bolesnika izloženih fluorovodiku. Međutim, budući da fluorovodik brzo prodire u tkivo, znatni lokalni i sistemski učinci mogu se razviti čak i nakon temeljite dekontaminacije. Na lokalne opekline primjenjuje se kalcijev glukonat ili kalcijev karbonat. Ponekad se lokalno injicira i 10 %-tni kalcijev glukonat, a neki liječnici primjenjuju kalcijev glukonat intraarterijski. Bolesnike sa znatnom izloženošću treba hospitalizirati radi nadzora srčanog ritma i liječenja kalcijevim kloridom ili kalcijevim glukonatom (vidi tablicu Simptomi i liječenje pojedinih otrovanja).
Stavovi izneseni u ovom članku pripadaju autoru i ne odražavaju službena stajališta Ministarstva vojske, Ministarstva obrane ni Vlade SAD-a.