Poremećaji korijena živaca nastaju zbog iznenadnog ili dugotrajnog pritiska na korijen živca kralježnice.
-
Poremećaji korijena živaca obično su posljedica hernije diska ili osteoartritisa kralježnice.
-
Ovi poremećaji mogu uzrokovati bol, promjene osjeta i/ili slabost mišića u području tijela koje opskrbljuju.
-
Liječnici dijagnosticiraju poremećaj živčanih korijena na temelju slikovnih metoda, elektrodijagnostičkih testova i drugih testova za determiniranje uzroka.
-
Liječnici liječe uzrok ako je moguće i daju lijekove za ublažavanje boli, uključujući lijekove za ublažavanje bolova koji se izdaju bez recepta (kao što su nesteroidni protuupalni lijekovi ili acetaminofen) i kortikosteroide.
(Vidi također Pregled poremećaja perifernog živčanog sustava.)
Korjenovi živaca su kratke grane spinalnog živca. Spinalni živci izlaze iz kralježnične moždine duž kralježnice. Svaki spinalni živac sadrži dva živčana korijena: motorički i osjetni. (Motorički korijen sadrži živčana vlakna koja prenose upute od mozga i kralježnične moždine di mišića. Senzorni korijen sadrži živčana vlakna koja nose osjetilne informacije o dodiru, položaju, boli i temperaturi od tijela do kralježnične moždine.) Nakon napuštanja kralježnične moždine, dva korijena živca spajaju se u jedan spinalni živac. Svaki spinalni živac potom putuje između dvije stražnje kosti (kralješka) u kralježnici kako bi se spojio sa specifičnim dijelom tijela. Površina kože podijeljena je na temelju tih specifičnih područja, koja se nazivaju dermatomi. Dermatom je područje kože čiji osjetni živci potječu od jednog korijena spinalnog živca.
Kralježnica
|
Stupci kosti koji se nazivaju kralješci čine kralježnicu (kralješnicu). Kralješci štite kralježničnu moždinu (dugu, krhku strukturu sadržanu u spinalnom kanalu) koja prolazi kroz središte kralježnice. Između kralježaka nalaze se diskovi sastavljeni od hrskavice, koji pomažu pri "amortizaciji" kralježnice i daju joj fleksibilnost.
Spinalni živci: 31 par spinalnih živaca izlaze iz kralježnične moždine između kralježaka. Svaki živac izlazi s dvije kratke grane (korijena) - motoričkim i osjetnim - koji se spajaju u spinalni živac.
Motorički korijeni prenose naredbe od mozga i kralježnične moždine do drugih dijelova tijela, osobito u skeletne mišiće.
Osjetni korijeni prenose informacije u mozak iz drugih dijelova tijela.
Cauda equina: Kralježnična moždina završava na oko tri četvrtine puta niz kralježnicu, a dalje se proteže snop živaca niže od kralježnične moždine. Ovaj snop se naziva cauda equina jer podsjeća na konjski rep. Cauda equina nosi živčane impulse prema i iz nogu, donjeg dijela crijeva i mjehura.
|
Dermatomi
|
Površina kože podijeljena je na specifična područja koja se nazivaju dermatomi. Dermatom je područje kože čiji osjetni živci potječu od jednog korijena spinalnog živca. Osjetni živci nose informacije o fenomenima kao što su dodir, bol, temperatura i vibracije od kože do kralježnične moždine.
Spinalni korijeni dolaze u parovima - po jedan od svakog para sa obje strane tijela. Postoji 31 par:
-
Postoji 8 parova osjetnih živčanih korijena za 7 vratnih kralježaka.
-
Svaki od 12 torakalnih, 5 lumbalnih i 5 križnih kralježaka ima jedan par korijena spinalnih živaca.
-
Osim toga, na kraju kralježnične moždine nalazi se par trtičnih živčanih korijena koji opskrbljuju malo područje kože oko trtice.
Postoje dermatomi za svaki od tih korijena živaca.
Osjetne informacije iz specifičnog dermatoma prenose se osjetnim živčanim vlaknima do korijena živca određenog kralješka. Na primjer, osjetne informacije iz područja kože duž stražnjeg dijela bedra prenose se osjetnim živčanim vlaknima do korijena 2. sakralnog kralješka (S2).
|
|
Uzroci
Najčešći uzrok poremećaja živčanih korijena je
Hernija diska može uzrokovati poremećaj korijena živca pritiskom na korijen živca koji se nalazi pored njega.
Reumatoidni artritis (RA) ili osteoartritis može uzrokovati promjene u kralježnici koje vrše pritisak na (komprimiraju) korijene živaca, osobito u vratu i donjem dijelu leđa. Kod osteoartritisa, kost u kralježnici može prerasti i suziti otvor između kralježaka kroz koji prolazi korijen živca.
Rjeđe, tumor ili druga masa (kao što je apsces) vrši pritisak na korijen živca.
Šećerna bolest može uzrokovati poremećaj korijena živca oštećivanjem krvnih žila koje dovode krv do korijena živca.
Infekcije, kao što su tuberkuloza (TBC), Lajmska bolest, sifilis, i herpes simpleks, ponekad zahvaćaju korijene živca.
Simptomi
Simptomi poremećaja živčanih korijena ovise o tome koji su živčani korjenovi zahvaćeni. Bol, abnormalni osjet i/ili slabost mišića javljaju se u području tijela koje opskrbljuje korijen živca. Bol se može osjećati poput strujnog udara koji zrači kroz zahvaćeno područje. Može doći do gubitka ili trzanja mišića. Zahvaćeni mišići mogu postati paralizirani.
Bol se može pogoršati kretanjem, uključujući pomicanje leđa, kašljanje i kihanje.
Ako su zahvaćeni najniži korijeni leđne moždine (the cauda equina), može doći do slabosti u nogama, tegoba s mokrenjem (kao što je inkontinencija ili zadržavanje urina), gubitka kontrole nad crijevima i gubitka osjeta u stražnjici, genitalnom području, mjehuru i rektumu. Muškarci imaju tegobe s erekcijom. Ovaj poremećaj, nazvan sindrom caude equine, medicinska je hitnoća. Problem—kao što je hernija diska, apsces, tumor ili krvni ugrušak—koji vrši pritisak na caudu equinu mora se ispraviti kako bi se spriječilo trajno oštećenje živca.
Dijagnoza
Liječnici pitaju o simptomima i rade fizikalni pregled. Nalazi pružaju naznake za dijagnozu i pomažu liječnicima da utvrde gdje je problem.
Magnetska rezonancija (MR) ili kompjutorska tomografija (CT) se vrše za potvrdu dijagnoze. MR prikazuje kralježničnu moždinu, kao i abnormalnosti mekih tkiva oko moždine, kao što su apscesi, hematomi (kolekcije krvi), tumori i rupturirani diskovi, te u kostima, kao što su tumori, prijelomi, osteoartritis i cervikalna spondiloza.
Ako se MR ne može učiniti, a rezultati CT-a su nejasni, radi se mijelografija. Za mijelografiju, radiokontrastno sredstvo (koje se može vidjeti na rendgenskim zrakama) ubrizgava u prostor oko kralježnične moždine i snimaju se rendgenske snimke. Ponekad je potrebno učiniti CT mijelografiju. CT mijelografija može dati detaljne slike kralježnične moždine i okolne kosti.
Elektrodijagnostički testovi (elektromiografija i studije provodljivosti živca) rade se kako bi se utvrdilo koji su korijeni živaca oštećeni i kako bi se potvrdilo da su simptomi uzrokovani kompresijom spinalnog živca, a ne problemima u kralježničnoj moždini ili u živčanom pleksusu (mreža živčanih vlakana, gdje se vlakna iz različitih spinalnih živaca razvrstavaju i rekombiniraju kako bi služila određenom dijelu tijela). Međutim, ti testovi ne mogu uvijek odrediti uzrok.
Ako slikovne tehnike ne identificiraju uzrok, radi se lumbalna punkcija za dobivanje uzorka tekućine koja okružuje mozak i kralježničnu moždinu (cerebrospinalna tekućina) kako bi se provjerilo postoji li infekcija. Liječnici također mjere razinu glukoze u krvi natašte kako bi provjerili postoji li šećerna bolest, a mogu napraviti i druge pretrage ovisno o uzroku na koji se sumnja.
Liječenje
Uzroci oštećenja živčanih korijena se liječe kad je to moguće.
Za naglu, neposrednu bol, daju se lijekovi za bol (analgetici), poput acetaminofena i nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAIL). Ako su simptomi i dalje prisutni, mogu se dati kortikosteroidi peroralno ili parenteralno u prostor između kralježnice i vanjskog sloja tkiva koji pokriva kralježničnu moždinu (epiduralni prostor). Međutim, s kortikosteroidima, ublažavanje boli obično je skromno i privremeno.
Za dugotrajnu (kroničnu) bol, liječenje može biti teško. Acetaminofen i nesteroidni protuupalni lijekovi često su samo djelomično učinkoviti, a dugotrajno uzimanje nesteroidnih protuupalnih lijekova nosi značajne rizike. Opioidni lijekovi nose rizik od ovisnosti. Neki antidepresivi i antiepileptici, koji se uobičajeno ne smatraju analgeticima mogu smanjiti bol nastalu zbog oštećenja živca. Fizikalna terapija također može smanjiti bol. Ako su svi ovi tretmani neučinkoviti, poneki žele pokušati s alternativnom medicinom (kao što je transdermalna električna stimulacija živca, kiropraktika, akupunktura, ili ljekovito bilje).
Ako je bol nepopustljiva ili ako pritisak na spinalne živce uzrokuje slabost mišića ili gubitak osjeta, možda će biti potrebna operacija za ublažavanje pritiska. Ako kompresija caude equine ili kralježnične moždine uzrokuje urinarnu ili fekalnu inkontinenciju, operacija je obično neophodna i čini se odmah kako bi se spriječilo trajno oštećenje.